OŠTEĆENJE SLUHA, Osjetilo sluha

Oštećenje sluha, osjetilo sluha

Stišajte sve! Buka oštećuje srce i želudac, a gasi libido

Svijet u kojem živimo sve je zagađeniji - svjesni smo štetnih čestica u zraku, problema automobilskih ispušnih plinova i drugih izvora onečišćenja. Ono o čemu rijetko tko razmišlja je - zagađenje bukom.

No, buka ima znatno dalekosežnije posljedice za ljudsko zdravlje od oštećenja sluha. On, dakako, prvi strada, a otorinolaringolozi zamjećuju zabrinjavajući trend porasta broja pacijenata.

Koncert od 110 dB

- Posljednje tri godine više ljudi dolazi na pregled i ispitivanje sluha u audiološku ambulantu nego što je to bilo prije. Ono što zabrinjava jest da dolazi više mladih ljudi do 40 godina starosti s problemima sluha i sa šumovima u uhu - kaže prof. dr. sc. Robert Trotić Voditelj odjela za otologiju, neurootologiju i audiologiju Klinike za ORL i kirurgiju glave i vrata KB-a Sestre milosrdnice

- Prije su češće dolazili pacijenti u starijoj životnoj dobi, stariji od 60 godina. Sada se ta granica znatno snizila. Kada uzima podatke za povijest bolesti od mlađih ljudi, uglavnom doznajemo da mnogi dosta vremena provode u bučnim klubovima i kafićima, češće slušaju glazbu preko slušalica svojih elektronskih sprava.

A uho je doista jako osjetljivo na buku, posebice unutarnje.

- U unutarnjem uhu nalaze se dva tipa osjetnih stanica; unutarnje, kojih ima 3500 i smještene su u jednom nizu, i vanjske, koji ima oko 19.000 i smještene su u više nizova. Buka najviše pogađa i nepovratno oštećuje vanjske osjetne stanice. Ostaje ih manje, sluh strada. Propadaju uglavnom visoke frekvencije sluha, a oštećenje bukom najviše utječe na pad frekvencija od 4 do 6 tisuća Hz. Jedan sat rock-koncerta, ukoliko ste blizu zvučniku i ako je intenzitet buke viši od 110 dB, može nepovratno oštetiti osjetne stanice unutarnjeg uha.

Veza zvuka i zdravlja

Uz sve ovo, sve je više istraživanja koja govore kako život u preglasnom okruženju štetu nanosi doslovno cijelom organizmu.

Ne morate pritom biti profesionalno izloženi silnim decibelima poput pilota ili radnika na pneumatskoj bušilici. Amerikanci su izmjerili buku u prosječnom uredu - prosjek je 79 i 85 decibela što je kao da cijeli dan pokraj vas zuji usisavač.

Takva razina buke utječe na koncentraciju, pamćenje, pogoršava depresiju, utišava libido... - Na svom putu do kore mozga, zvuk prolazi kroz niz križanja s putovima koji su odgovorni za različite životne funkcije, pa tako može utjecati njih - tumači prof. dr. Trotić vezu zvuka i zdravlja.

Buka, također, utječe na pojačano lučenje hormona kortizola te adrenalina i gonadotropina, koji svojom povišenom aktivnošću mogu utjecati na povišenje krvnog tlaka, povišenje kolesterola u krvi, na suženje krvnih žila te time u konačnici i na pojačani rizik od srčanog ili moždanog udara.

Učinite što možete

Iako je buka toliko sveprisutna da se čini nemogućim barem malo utišati svijet oko sebe - stručnjaci preporučuju da krenemo baš od sebe. Stišavanje televizora i radija, prozora i vrata koji bolje “dihtaju”, nabavke “tihih” kućanskih aparata i izbjegavanje kupovine igračaka djeci koje proizvode jako glasan zvuk (čak do 130 dB!)...

Možda vam se sve to čini malo, no i to je početak puta u svijet s manje buke.

Može i sa slušalicama, ali ...

Slušanje glazbe preko slušalica nije opasno ako je intenzitet slušanja primjeren - glasnije je lošije.

Tako sluh ne ugrožavate ako u omiljenim hitovima uživate na 50 do 60 decibela. No, ako svi ostali putnici , recimo u tramvaju, čuju glazbu iz vaših slušalica izlažete se riziku od oštećenja sluha.

To znači da je intenzitet glazbe sigurno viši od 80 dB, a to je već rizik za trajno oštećenje sluha.

Oštećenje sluha, osjetilo sluha