Ova uobičajena greška pri mjerenju tlaka dovodi do krivog rezultata: Vrijednosti mogu itekako skočiti

Smjernice britanskog NHS-a savjetuju pacijentima da tijekom mjerenja krvnog tlaka sjede uspravno, s rukom oslonjenom na stol. No stručnjaci upozoravaju da se ta preporuka u užurbanim bolnicama ne poštuje uvijek, što povećava rizik od netočnih rezultata i pogrešnih dijagnoza.

Loša tehnika mjerenja u konačnici može dovesti do neodgovarajućih odluka o liječenju i smanjiti kvalitetu života.

Upozorenje dolazi nakon nedavnog američkog istraživanja koje je pokazalo da položaj ruke može imati velik utjecaj na izmjerenu vrijednost krvnog tlaka. Stručnjaci iz Johns Hopkins Medicinea otkrili su da spuštena ruka bez oslonca uz tijelo može povećati sistolički krvni tlak, gornju vrijednost pri mjerenju za gotovo 7 mmHg. Ako je ruka oslonjena u krilu, ta je vrijednost također bila precijenjena za gotovo 4 mmHg.

Stručnjaci kažu da rezultati potvrđuju smjernice NHS-a prema kojima bi pacijentova ruka tijekom mjerenja krvnog tlaka trebala biti položena na stol ili drugu ravnu površinu, u visini srca.

To je zato što se, kada ruka slobodno visi, mišići mogu kontrahirati, što privremeno povisuje krvni tlak.

Ako je ruka položena u krilo, između ruke i srca može nastati veća visinska razlika, što također može povisiti krvni tlak izmjeren u ruci.

Pravilno mjerenje

Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu JAMA Internal Medicine, objavljeni su u vrijeme kada je Američko udruženje za srce ažuriralo svoje smjernice, stavljajući veći naglasak na pravilno mjerenje krvnog tlaka kod kuće.

Pacijentima se također savjetuje da prije mjerenja mirno sjede najmanje pet minuta, s oba stopala na podu i leđima oslonjenima na naslon stolca. Sredina manžete za mjerenje krvnog tlaka trebala bi biti u visini sredine srca, dok je ruka oslonjena na stol ili drugu ravnu površinu.

- Krvni tlak nije stalna vrijednost, već se mijenja tijekom dana ovisno o tjelesnoj aktivnosti, stresu, snu, prehrani, unosu tekućine i brojnim drugim čimbenicima. Zato ga je važno mjeriti u mirovanju i više puta tijekom nekoliko dana prije donošenja zaključaka. Za snižavanje povišenog krvnog tlaka preporučuje se prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i ribom. Posebno su korisne namirnice bogate kalijem, poput banana, rajčice, špinata, krumpira, avokada i graha, jer pomažu uravnotežiti učinak natrija u organizmu. Istodobno je važno ograničiti unos soli, prerađene hrane, suhomesnatih proizvoda i alkohola. Osobama koje prirodno imaju niži krvni tlak ili povremene tegobe zbog njegova pada može pomoći dovoljan unos tekućine, nešto veći unos soli - ako liječnik procijeni da je to prikladno - te manji i češći obroci. Juhe, mineralna voda s većim udjelom natrija ili umjereno slani orašasti plodovi mogu pridonijeti blagom povećanju krvnog tlaka. Kava i čaj kod nekih ljudi mogu privremeno povisiti tlak, no njihov učinak nije jednak kod svih. Na krvni tlak utječu i tjelesna težina, redovita tjelesna aktivnost, kvaliteta sna, pušenje, kronični stres, nasljedni čimbenici, hormonske promjene te pojedini lijekovi i kronične bolesti - objašnjava dr dr. Milan Mazalin, spec. opće medicine.

Vrijednosti

Za zdravu odraslu osobu optimalnim se smatra krvni tlak oko 120/80 mmHg. Vrijednosti niže od toga također mogu biti uredne ako osoba nema simptome poput vrtoglavice ili nesvjestice.

Trajno povišene vrijednosti od 140/90 mmHg ili više zahtijevaju liječničku obradu, dok se kod učestalih vrijednosti nižih od 90/60 mmHg, osobito ako su praćene tegobama, također preporučuje pregled liječnika.