Svakom iskustvu pripisujemo emotivnu vrijednost, pa i osjećaju prolaska vremena
 Getty Images/iStockphoto
Posljedice izolacije i stresa

Pandemija je iskrivila naš osjećaj za vrijeme: Četiri koraka koji vas mogu vratiti u normalu

Naše iskustvo 'pod ključem' pokazuje: Kad smo društveno neispunjeni (što je povezano s depresijom), vrijeme nam sporije prolazi. Taj osjećaj produljenja vremena povezuje se i s iskustvima ljudi koji su bili blizu smrti 

Posljednjih nekoliko mjeseci osjećate se kao da ste upali u vremenski procijep? Niste jedini. Istraživanje koje je proveo Liverpool John Moores University otkrilo je da je socijalno distanciranje tijekom pandemije utjecalo na naš pojam o vremenu.

“Prije istraživanja pretpostavila sam da je zaključavanje prolazilo sporo svakome. Znam da meni je. No, istraživanje je pokazalo da nije baš tako”, rekla je psihologinja Ruth S. Ogden, voditeljica istraživanja. Ona je sastavila online upitnik na kojem su sudionici, bilo ih je 604, ocijenili na ljestvici svoj osjećaj brzine prolaska vremena u usporedbi s normalnimu jednom danu i u cijelom tjednu. Upitnik su ispunjavali između 7. i 30. travnja. U upitniku su bila i pitanja o emocionalnom stanju sudionika, opterećenosti poslom i društvenim kontaktima u tom periodu. Pokazalo se da je za oko 20 posto sudionika protok vremena djelovao normalno, za 40 posto sporije i za jednako toliko brže od normalnog.

Kad je proučila što je usporilo dojam prolaska vremena, Ogden je uvidjela da su osobe starije od 65 godina, koje su nezadovoljnije trenutnim društvenim interakcijama i pod većim su stresom, one kojima vrijeme „pod ključem” prolazi sporije. S druge strane, mlađima, zaposlenijima i društveno zadovoljnima vrijeme „pod ključem” prolazi brže.

Profesor neuroznanosti na Institutu Zuckerman Sveučilišta Columbia dr. Michael N. Shadlen kaže da su ova otkrića u skladu s neuroznanstvenim konceptom doživljaja vremena. Kako je mozak evoluirao, tako su njegovi dijelovi uključeni u misaono i kognitivno funkcioniranje, kao što je planiranje i obavljanje planiranoga, razvili sposobnost kontrole prolaska vremena.

“Sve što radimo određeno je vremenom, u suprotnom bili bismo samo jednostavna stvorenja koja reagiraju u trenutku. U pojmu o prolasku vremena ulogu imaju i emocije. Ljudi pripisuju emotivnu vrijednost svakom iskustvu, pa i osjećaju prolaska vremena. Iskustvima tako dajemo ton koji odražava naše uživanje ili odbojnost”, rekao je Shadlen. Primjerice, ako uživamo u koncertu ili utakmici, možda bismo htjeli da traju dulje. No, ako nas ne zanimaju, možemo osjećati kao da traju predugo.

Usporeni film

Emocije su jedan od glavnih razloga zbog kojih nam se iskrivljuje doživljaj vremena, dodaje Ogden: „Recimo, kada osjećamo strah čini nam se kao da je prošlo više vremena od normalnog, zato što naš doživljaj vremena ovisi o razini našeg uzbuđenja.”

Povećanje aktivnosti simpatičkog živčanog sustava, koji priprema tijelo za odgovor „bori se ili bježi” (fight-or-flight) povezan je s osjećajem produljenja vremena. S druge strane, pojačana aktivnost parasimpatičkog živčanog sustava, koji umiruje tijelo, povezana je s osjećajem skraćivanja vremena.

Shadlen povezuje osjećaj duljeg trajanja s iskustvima ljudi koji su bili blizu smrti. “Osobe koje su bile blizu ruba smrti često govore da im se sve činilo usporeno. Razlog je vjerojatno taj što su bile potpuno svjesne svakog detalja. Adrenalin im je omogućio da brže procesuiraju događanja, ali mozak je na to mogao odgovoriti samo u uobičajenom okviru, pa su se događaji na svjesnoj razini odvijali kao usporeni film”, rekao je.

Vrijeme leti kad smo nečim obuzeti

Slično se viđa kod osoba s dijagnozama mentalnih bolesti, navodi Ogden. „Depresivne osobe često kažu da im se tijekom depresivne epizode dan vuče. Slično je naše iskustvo 'pod ključem': kad smo društveno neispunjeni (što je povezano s depresijom), vrijeme nam sporije prolazi. No, kaže Shadlen, povezanost s ugodnim ili neugodnim iskustvom ne korelira uvijek s bržim, odnosno sporijim prolaženjem vremena.

“Radio sam s pacijentima u bolnici; kada je bilo puno posla na hitnoj vrijeme bi proletjelo, ali to ne znači da je bilo zabavno. Naprotiv, bilo je strašno. Prema tome, ne znači da ćete kod svakog negativnog iskustva osjećati sporost vremena, više se radi o usredotočenosti. Ako ste koncentrirani i posvećeni, malo toga će vas moći omesti”, misli Shadlen.

Opet u ravnoteži

Kako biste se bolje nosili s iskrivljenim osjećajem za vrijeme tijekom pandemije, pomoći mogu sljedeći koraci.

1. Strukturirajte dan

Ako vam se dani tijekom pandemije čine beskrajnima, pomoći može stvaranje rutine. „Uobičajeni je život vrlo organiziran i strukturiran za većinu ljudi, zbog rutine poslovnih obaveza, društvenih interakcija itd. Zbog gubitka tog ritma gotovo da smo izgubljeni u vremenu, jer nemamo onaj uobičajeni osjećaj za to koji je dan u tjednu, pa čak ni za doba dana.

Može se, recimo, dogoditi da više jasno ne razlikujete ponedjeljak i petak, jer su se aktivnosti izvan kuće izrazito smanjile”, kaže Ogden. Zbog toga trebamo kreirati nove strukture kako bismo ponovo uspostavili kontrolu nad vremenom. To ćete učiniti tako što ćete odrediti vrijeme za ustajanje i za počinak, za posao, za obroke i za vježbanje i što ćete se toga pridržavati.

2. Povežite se s drugima

Istraživanja pokazuju da se tijekom stresnih vremena ljudi trebaju povezati s osobama s kojima vole provoditi vrijeme. To će nam pomoći da osjetimo kako periodi stresa prolaze brže nego što je uobičajeno, kaže Ogden. Ako se zbog socijalne distance ne možemo viđati kao prije, pomoći nam mogu video chatovi, društvene mreže i slično.

3. Nađite pravu mjeru zaposlenosti

Dobra ravnoteža između stresnih zadataka i dokolice pomoći će boljem osjećaju prolaska vremena. „Prema istraživanju, vrijeme će nam vjerojatnije brže prolaziti ako imamo posla uz nižu razinu stresa. Dakle, moramo ostati aktivni toliko da nam nije dosadno, ali ne previše, da ne sagorimo od stresa”, preporučuje Ogden. Provođenje tehnika za smanjenje stresa, kao što su mindfulness i tjelovježba, pomaže uspostavljanju takve ravnoteže.

4. Dopustite si osjećaje

U ovim je vremenima razumljivo da smo psihički uznemireni i da nam se javljaju negativni osjećaji, kaže Shadlen. „Nismo bili pripremljeni za ovo. Ako ste frustrirani, vjerojatno imate dobar razlog za to. Mnogi su upravo sada pod velikim psihičkim stresom i trebaju znati da im je dopušteno osjećati se loše”, misli Shadlen. No, ako razina mentalne uznemirenosti onemogućuje svakodnevno funkcioniranje, ključno je što prije potražiti stručnu pomoć.



_____________________________________________________________________

Linker
20. travanj 2024 06:01