Papa ima čvorić na plućima. Pulmologinja otkriva kada je riječ o bezazlenoj promjeni, a kada posumnjati na rak

Papa Lav XIV. u sljedećih će nekoliko dana biti operiran kako bi mu se uklonio čvorić s pluća. O tome je želio izravno obavijestiti vjernike, što je učinio tijekom jučerašnjeg Angelusa, kada je smirenim tonom objasnio da je čvorić otkriven tijekom liječničkih pregleda u vrlo ranoj fazi i na dobro definiranoj lokaciji. Papa je posljednjih dana bio na pregledu zbog nečega što se isprva smatralo upalom. No, nakon što je otkriven čvorić, liječnici su preporučili da se odmah operira. Papa je odlučio slijediti njihove upute te se očekuje da bi već sutra mogao biti primljen u bolnicu, dok se postoperativni boravak procjenjuje na oko sedam dana.

Vijest odmah postavlja pitanje: znači li čvorić na plućima nužno da imate rak? Odgovor je ne. A razlika između čvorića na plućima i dijagnoze raka prva je stvar koju treba razjasniti.

Što je plućni čvorić?

- Plućni čvorić ili nodul radiološki je opis ograničene promjene u plućnom tkivu, a ne konačna dijagnoza. Takve promjene mogu biti dobroćudne, primjerice posljedica ranijih infekcija, upalnih procesa ili ožiljkastih promjena, ali mogu predstavljati i zloćudnu bolest, odnosno primarni tumor pluća ili, rjeđe, metastatsku promjenu. Važno je naglasiti da većina slučajno otkrivenih plućnih čvorića nije zloćudna. Međutim, vjerojatnost maligniteta ovisi o veličini čvorića, njegovu izgledu na CT-u, karakteristikama rubova, eventualnom rastu tijekom vremena te dobi i drugim čimbenicima rizika bolesnika - pojašnjava dr. sc. Ivana Huljev Šipoš, specijalistica pulmologije iz KB Dubrava u Zagrebu. Napominje i da sama činjenica da je preporučeno kirurško uklanjanje ne znači da se sigurno radi o karcinomu.

- Kirurški zahvat može istodobno imati dijagnostičku i terapijsku svrhu. Konačan odgovor o prirodi promjene daje patohistološka analiza odstranjenog tkiva - kaže dr. sc. Huljev Šipoš.

Dobar znak

Sama činjenica da je čvorić dobro lokaliziran, dobar je znak, smatra naša sugovornica.

- Svakako je ohrabrujuće ako je promjena mala, jasno ograničena i otkrivena rano. Ako se radi o zloćudnoj bolesti, jedan od najvažnijih čimbenika uspješnog liječenja upravo je mogućnost da se tumor u cijelosti kirurški odstrani prije nego što se bolest proširi na limfne čvorove ili druge organe. Kod ranih stadija karcinoma pluća kirurško liječenje može biti provedeno s ciljem potpunog izlječenja -kaže dr. sc. Huljev Šipoš, ističući da ipak treba razlikovati radiološki lokaliziranu promjenu od potvrđenog ranog stadija zloćudne bolesti. Prema tome, podatak da je čvorić dobro lokaliziran jest povoljna informacija, ali sam po sebi nije dovoljan za konačan zaključak o prirodi bolesti i prognozi.

Oporavak ponajprije ovisi o opsegu operacije, općem zdravstvenom stanju bolesnika i eventualnim komplikacijama

VEDRAN PETEH CROPIX

Minimalno invazivan zahvat ili otvaranje prsnog koša?

Kako kaže pulmologinja, bez uvida u radiološke nalaze nije moguće reći koji je zahvat konkretno planiran kod Pape, no u obzir dolazi nekoliko mogućnosti.

- Ako je riječ o manjem periferno smještenom čvoriću, jedna od mogućnosti jest minimalno invazivni torakokirurški zahvat, odnosno videotorakoskopska kirurgija (VATS). Takvi se zahvati izvode kroz nekoliko manjih rezova na prsnom košu, kroz koje se uvode kamera i kirurški instrumenti. Tako kirurg može odstraniti promjenu zajedno s dijelom okolnog zdravog plućnog tkiva, bez potrebe za klasičnim velikim otvaranjem prsnog koša. Ovisno o veličini, položaju i sumnji na prirodu promjene, može se učiniti klinasta resekcija, odnosno odstranjenje manjeg dijela pluća, segmentektomija, kojom se uklanja jedan anatomski segment, ili lobektomija, kojom se odstranjuje cijeli plućni režanj. Ako postoji sumnja na karcinom, tijekom operacije može se učiniti i analiza tkiva te, prema potrebi, odstranjenje ili uzorkovanje pripadajućih limfnih čvorova. Operacija se u pravilu izvodi u općoj anesteziji - navodi dr. sc. Huljev Šipoš te naglašava da je prednost minimalno invazivnih tehnika manja operacijska trauma, manje postoperativne boli i brži oporavak u odnosu na klasičnu otvorenu kirurgiju. Možda bi se, s obzirom na to da su iz Vatikana objavili da je očekivani postoperativni oporavak oko tjedan dana, moglo zaključiti da se ipak radi o ovoj poštednijoj varijanti, odnosno VATS-u.

Moguć brz povratak lakšim aktivnostima

- Oporavak ponajprije ovisi o opsegu operacije, općem zdravstvenom stanju bolesnika i eventualnim komplikacijama. Nakon manjih minimalno invazivnih zahvata, boravak u bolnici može trajati svega nekoliko dana, dok je nakon opsežnijih resekcija pluća često potrebno približno tri do sedam dana hospitalizacije, ponekad i dulje. Povratak lakšim svakodnevnim aktivnostima moguć je relativno brzo, često tijekom prvih nekoliko tjedana, dok potpuni oporavak nakon većih zahvata može trajati četiri do osam tjedana ili dulje - kaže dr. sc. Huljev Šipoš. Dodaje i da, što se tiče prognoze, ona u najvećoj mjeri ovisi o konačnoj patohistološkoj dijagnozi. Ako je riječ o dobroćudnoj promjeni, njezino odstranjenje u pravilu predstavlja definitivno liječenje. Ako se ipak pokaže da je riječ o karcinomu pluća, prognoza ovisi o stadiju bolesti, histološkom tipu tumora, zahvaćenosti limfnih čvorova i mogućnosti potpunog kirurškog odstranjenja.

- Kod malih, lokaliziranih karcinoma pluća bez zahvaćenosti limfnih čvorova rezultati kirurškog liječenja mogu biti vrlo dobri, a u određenog broja bolesnika moguće je trajno izlječenje - ističe stručnjakinja.

Sportski život Pape olakšat će mu da bolje podnese zahvat

Kad je riječ o mogućim komplikacijama, pulmologinja napominje da svaka operacija nosi određene rizike.

- Najčešće komplikacije torakokirurških zahvata uključuju produljeno propuštanje zraka iz plućnog tkiva, krvarenje, infekciju, upalu pluća te poremećaje srčanog ritma. Rjeđe se mogu javiti ozbiljnije respiratorne ili kardiovaskularne komplikacije. Međutim, suvremena torakalna kirurgija značajno je napredovala, osobito razvojem minimalno invazivnih operacijskih tehnika, boljom anesteziološkom skrbi i ranom postoperativnom mobilizacijom bolesnika - kaže dr. sc. Huljev Šipoš.

Ističe i da to što je Papa prešao sedamdesetu ne mora biti problem.

- Sama životna dob danas nije presudan čimbenik pri odlučivanju o operaciji pluća. Takvi se zahvati uspješno izvode i kod puno starijih bolesnika, pod uvjetom da imaju zadovoljavajuće opće zdravstveno stanje i očuvanu funkciju srca i pluća. Mnogo je važnija takozvana biološka dob, odnosno fizička kondicija, prisutnost drugih bolesti i sposobnost organizma da podnese operaciju. Prije zahvata procjenjuje se plućna funkcija, osobito spirometrija i difuzijski kapacitet pluća, kao i kardiovaskularni status. Na temelju tih nalaza može se procijeniti koliki dio plućnog tkiva bolesnik može sigurno izgubiti, a da pritom zadrži zadovoljavajuću respiratornu funkciju – pojašnjava pulmologinja.

Brzi povratak aktivnostima

Poznato je da je Papa oduvijek vodio vrlo aktivan način života, redovito se bavi sportom, ide u teretanu i igra tenis. U Vatikanu ga opisuju kao osobu koja pazi na svoje zdravlje i kondiciju, sa snagom čovjeka mlađeg od njegove stvarne dobi. Stoga ne čudi da su liječnici optimistični glede njegova brzog oporavka nakon operacije. I sam Papa, kako je rekao, očekuje brz povratak punoj aktivnosti prije svojih međunarodnih angažmana u studenom. Naša sugovornica slaže se s tim da bi to možda bilo moguće, osobito ako će se obaviti minimalno invazivni zahvat.

- Ako se radi o manjem minimalno invazivnom zahvatu i ako postoperativni tijek bude uredan, povratak lakšim svakodnevnim aktivnostima može se očekivati već unutar jednog do dva tjedna, uz postupno povećavanje opterećenja. Za povratak zahtjevnijim aktivnostima, osobito onima koje uključuju dugotrajno stajanje, putovanja, javne nastupe i intenzivan dnevni raspored, obično je potrebno više vremena, često nekoliko tjedana - kaže dr. sc. Huljev Šipoš.