Konzumiranje velikih količina ultraprerađene hrane u mjesecima prije začeća povezano je s nižom plodnošću kod budućih očeva, umjerenim, ali prisutnim usporavanjem embrionalnog rasta i smanjenom veličinom žumanjčane vrećice, strukture koja podupire i hrani embrij prije nego što se posteljica u potpunosti formira. To otkriva istraživanje objavljeno u časopisu Human Reproduction, koje nas još jednom podsjeća da nisu samo buduće majke te koje trebaju promijeniti svoj način života u pripremi za trudnoću.
Šteti li ultraprerađena hrana i embriju?
Prethodne studije već su isticale vezu između konzumacije ultraprerađene hrane i smanjene plodnosti. Međutim, nitko nikada nije odvojio vrijeme za analizu kombiniranog učinka konzumacije ultraprerađene hrane kod oba partnera, niti povezanosti između ove izrazito „industrijske” prehrane i embrionalnog razvoja. Ali, konzumacija ultraprerađene hrane, bogate konzervansima i drugim aditivima, šećerima, dodanim solima i zasićenim mastima, formulirane da bude izrazito ugodna nepcu i laka za žvakanje, siromašne vlaknima i koja ne zahtijeva dugu pripremu, sve je raširenija. U nekim industrijaliziranim zemljama takva hrana čini čak 50 posto ukupno konzumirane hrane.
Prehrana prije začeća
Skupina znanstvenika s Medicinskog centra Sveučilišta Erasmus u Rotterdamu u Nizozemskoj pratila je 831 ženu i 651 muškarca, većinom parove koji su pokušavali začeti između 2017. i 2021. Sudionici su bili uključeni u populacijsku studiju pod nazivom Generation R Study Next Program, koja analizira zdravlje i način života roditelja počevši od faze prije začeća. Autori studije procijenili su prehranu sudionika u prvom tromjesečju trudnoće, oko 12. tjedna, i nastojali su shvatiti koliki dio prehrane parova čini ultraprerađena hrana. U prosjeku, konzumacija ultraprerađene hrane kao postotak ukupnog unosa hrane iznosila je 22 posto za žene i 25 posto za muškarce. Upitnikom su također prikupljene informacije o vremenu potrebnom za začeće, kao što je vjerojatnost začeća unutar prvog mjeseca ili začeća nakon 12 mjeseci ili više, te konačno samostalnog začeća ili začeća uz pomoć tehnika potpomognute oplodnje. Što se tiče embrija, znanstvenici su izmjerili prosječnu duljinu od tjemena do trtice, parametar koji im omogućuje procjenu veličine i razvoja nerođenog djeteta, a izmjerili su i volumen žumanjčane vrećice u 7., 9. i 11. tjednu trudnoće.
Negativan utjecaj na spermu
Kod žena, veće razine konzumacije ultraprerađene hrane nisu bile povezane s nižom plodnošću ili odgođenim začećem, ali su bile povezane s nešto sporijim embrionalnim razvojem i manjim volumenom žumanjčane vrećice u sedmom tjednu trudnoće. Međutim, kod muškaraca, velike količine takve hrane nisu bile povezane s učincima na embrionalni razvoj, već s kasnijom trudnoćom. Hipoteza (koju tek treba dokazati) jest da ultraprerađena hrana može negativno utjecati na spermu, koja je vrlo osjetljiva na prehranu, te da može imati negativan utjecaj i na intrauterino okruženje koje će ugostiti embrij. Međutim, studija o kojoj je riječ je studija povezanosti, što znači da nije osmišljena kako bi pokazala da ultraprerađena hrana uzrokuje takve učinke.
Za zaštitu embrija
Sporiji embrionalni razvoj u prvom tromjesečju trudnoće povezan je s većim rizikom od komplikacija i neželjenih ishoda, poput niske porođajne težine, srčanih i krvožilnih problema tijekom djetinjstva, pobačaja i prerane smrti. Istraživanje stoga naglašava potrebu da i muškarci i žene smanje unos ultraprerađene hrane prije pokušaja začeća: ne samo radi poboljšanja plodnosti, već i radi zaštite embrija od najranijih faza njegova razvoja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....