Kolesterol je glavni uzročnik suženja ili otvrdnjavanja žila (ateroskleroze) i opasan je jer ih potiho i gotovo neprimjetno oštećuje. Povišeni kolesterol obično ne boli i ne daje jasne znakove, pa ga ljudi često otkriju tek nakon pretraga, no godinama nakupljan plak može dovesti do ozbiljnih komplikacija, često bez upozorenja.
Kolesterol je masna tvar koja je potrebna tijelu za izgradnju stanica i proizvodnju hormona, ali je rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti kada ga ima previše u krvi ili kada je narušen odnos između dobrog (HDL) i lošeg (LDL) kolesterola.
LDL (lipoprotein niske gustoće) se taloži na stijenkama krvnih žila, gdje stvara naslage (plak) u arterijama, sužava krvne žile i otežava protok krvi. Zbog suženih arterija srce mora jače raditi, što može dovesti do bolesti poput angine, infarkta i moždanog udara. S druge strane, HDL (tzv. dobri kolesterol) pomaže ukloniti višak kolesterola iz krvi i stoga ga je poželjno imati ga što više, a LDL-a što manje. Istraživanja pokazuju da otprilike jedna od četiri odrasle osobe ima povišen LDL kolesterol, upozoravaju stručna društva, a upravo su Američki koledž kardiologije i Američka udruga za srce objavili ažurirane kliničke smjernice o tome kako kontrolirati kolesterol i kako njime upravljati. Liječnici surađuju, Europsko kardiološko društvo i nacionalna stručna društva, uključujući i Hrvatsko kardiološko društvo, prate smjernice te se međusobno usklađuju ili preuzimaju primjere dobre prakse.
Životni stil je ključan
Osnovni savjeti za održavanje zdravlja srca ostaju nepromijenjeni, kao i ukupna vrijednost kolesterola od 5 mmol/L. Liječnici i dalje naglašavaju važnost uravnotežene prehrane, redovite tjelesne aktivnosti, izbjegavanja duhana, dovoljno sna i održavanja zdrave tjelesne težine.
- Oko 80 do 90 posto kardiovaskularnih bolesti povezano je, barem djelomično, s čimbenicima koje ljudi mogu mijenjati, što čini promjene životnog stila ključnim prvim korakom - kaže dr. Roger S. Blumenthal, predsjednik odbora za izradu smjernica i direktor Centra za prevenciju kardiovaskularnih bolesti Ciccarone u sklopu Johnsa Hopkinsa.
Fokus na LDL, lipide i personalizirani rizik
- Nove američke smjernice za dislipidemije dodatno su učvrstile smjer koji već poznajemo: naglasak je na ranijem prepoznavanju rizika, ranijem liječenju i jasnim LDL ciljevima prema ukupnom kardiovaskularnom riziku. Smjernice su ponovno vrlo jasno vratile i terapijske ciljeve za LDL kolesterol, uključujući strože ciljeve za bolesnike visokog i vrlo visokog rizika - rekao je izv. prof. dr. sc. Ivan Pećin, dr. med., spec. interne medicine, endokrinolog i dijabetolog te pročelnik Zavoda za bolesti metabolizma Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb.
Ažurirane smjernice usmjerene su na snižavanje LDL-a, ali, po novom, i drugih čestica poput lipoproteina (a) ili Lp(a). Također ističu potrebu za ranijim pregledima, osobito kod osoba s obiteljskom poviješću srčanih bolesti, te liječnike pozivaju na individualiziranije procjene rizika temeljene na čimbenicima poput postojećih zdravstvenih stanja.
- Znamo da su niže razine LDL kolesterola bolje za smanjenje rizika od srčanih udara, moždanih udara i kongestivnog zatajenja srca. Također znamo da snižavanje povišenih lipida i krvnog tlaka kod mladih odraslih osoba podržava optimalno zdravlje srca i krvnih žila tijekom cijelog života - kaže dr. Blumenthal.
Za osobe bez kardiovaskularnih bolesti optimalne su razine LDL kolesterola ispod 2,6 mmol/L (nizak rizik). Osobama sa srednjim rizikom savjetuje se da smanje razine LDL-a ispod 1,8 mmol/L, a osobe s visokim rizikom trebaju ciljati na manje od 1,4 mmol/L. Za osobe s vrlo visokim rizikom (npr. već imaju koronarnu bolest srca ili su preboljele infarkt), ciljevi mogu biti još niže vrijednosti. Stručnjaci sugeriraju da bi buduće preporuke mogle dodatno naglasiti smanjenje LDL-a na ispod 1,4 mmol/L za osobe s umjerenom aterosklerozom.
Raniji probir i genetski rizici
Ključna promjena u novim smjernicama je poticanje probira u mlađoj dobi i širi pogled na osobni rizik. Prilikom procjene rizika i planiranja liječenja liječnici trebaju uzeti u obzir obiteljsku povijest ateroskleroze, bolesti poput reumatoidnog artritisa te životne događaje poput rane menopauze ili komplikacija u trudnoći, uključujući preeklampsiju ili gestacijski dijabetes. Primjerice, osobe s porodičnom hiperkolesterolemijom, genetskim stanjem koje uzrokuje vrlo visoke razine LDL-a, trebaju započeti s pregledima ranije u životu, počevši oko devete godine života (pa i prije). Smjernice također preporučuju jednokratni test za Lp(a), koji je vezan uz nasljedni rizik i može povećati rizik od srčanih bolesti za oko 40 posto pri razinama od 125 nanomola po litri i udvostručiti rizik od 250 nanomola po litri.
- Lipoprotein (a) treba odrediti barem jednom u životu jer je riječ o pretežno nasljednom i važnom neovisnom čimbeniku kardiovaskularnog rizika. U tom smislu i naše hrvatske preporuke iz 2024. vrlo su dobro pratile taj smjer. One naglašavaju da mjerenje Lp(a) ima neposrednu kliničku korist, iako potpuno učinkovito farmakološko liječenje još nije rutinski dostupno. Dakle, za povišeni Lp(a) danas još nemamo široko dostupnu ciljanu terapiju koju bismo rutinski koristili u svakodnevnoj praksi, ali takve bolesnike moramo prepoznati ranije i još agresivnije liječiti sve ostale čimbenike rizika, osobito LDL kolesterol, krvni tlak, šećer i pušenje. Lp(a) ne ulazi u klasični lipidogram, nego je zasebna pretraga koju treba posebno zatražiti. Svaki veći laboratorij u Hrvatskoj danas određuje Lp(a). Uporabljive su vrijednosti izražene u nmol/L - kaže izv. prof. Pećin.
Hrvatska kao primjer dobre prakse
Ističe i da je hrvatski model ranog otkrivanja porodične hiperkolesterolemije primjer dobre prakse, koji su već preuzele neke europske zemlje (Poljska, Italija). Prva provjera kolesterola u Hrvatskoj provodi se na nacionalnoj razini kod sve djece prilikom pregleda za upis u prvi razred, odnosno u sedmoj godini. Svako otkrivanje obiteljske hiperkolesterolemije podrazumijeva započinjanje liječenja i provjeru kolesterola kod cijele obitelji. Nažalost, dosadašnji pregledi pokazuju da kod prvašića otprilike svako deseto dijete ima povišene vrijednosti kolesterola, a kod njih oko 1 do 1,5 posto vrijednosti su vrlo visoke. Drugim riječima, u prosječnom razredu od 20 do 25 djece, dva do tri djeteta mogu imati problem s kolesterolom.
- Hrvatska je doista napravila važan iskorak, u tijeku je četvrta godina probira pri sistematskom pregledu za upis djece u prvi razred osnovne škole. Taj je program važan jer omogućava rano otkrivanje porodične hiperkolesterolemije i druge djece s povećanim kardiovaskularnim rizikom. Deset posto djece ima granično povišen kolesterol, debljina i fizička neaktivnost među glavnim su okidačima. I to je bitna poruka koju smo dobili probirom - kaže dr. Pećin.
Novi kalkulator za predviđanja
Još je jedna velika novost uvođenje novog alata za procjenu rizika od srčanog udara i moždanog udara u razdoblju od deset i 30 godina. Prethodni model uglavnom se fokusirao na rizik od deset godina za odrasle osobe starije od 40 godina i oslanjao se na osnovne čimbenike poput dobi, razine kolesterola i krvnog tlaka. Novi kalkulator, Predicting Risk of Cardiovascular Disease EVENTs (PREVENT), uključuje dodatne mjere poput šećera u krvi i bubrežne funkcije. Dizajniran je za korištenje od 30. godine života i temelji se na podacima 6,6 milijuna ljudi u usporedbi sa samo 26.000 u ranijem modelu.
- Pomak paradigme prema proaktivnim strategijama prevencije ranije u životu može značajno promijeniti tijek kardiovaskularnih bolesti i dovesti do boljih zdravstvenih ishoda za ljude desetljećima poslije - navodi Seth Martin, kardiolog i član odbora za izradu smjernica.
Pojačivači rizika
Kako bi još više precizirale procjene rizika, smjernice navode dodatne čimbenike koje liječnici mogu razmotriti, nazvane "pojačivači rizika". Za osobe s graničnim ili umjerenim rizikom mogu se koristiti dodatni testovi - mjerenje upale putem visokoosjetljivog C-reaktivnog proteina (CRP), procjena razine Lp(a) i CT srca za mjerenje kalcija u koronarnim arterijama za otkrivanje kalcijevih naslaga koje signaliziraju nakupljanje plaka. Sve to pomaže preciznije prilagoditi planove liječenja. Ažurirane smjernice obrađuju strategije liječenja za širok spektar skupina, uključujući trudnice ili dojilje, odrasle osobe starije od 75 godina te osobe s poremećajima poput dijabetesa, uznapredovalih bolesti bubrega, HIV-a ili raka. Osim statina, smjernice uključuju ažurirane preporuke za druge terapije za snižavanje kolesterola, uključujući ezetimib, bempedoičnu kiselinu i injekcijska PCSK9 monoklonska antitijela. Ove su opcije posebno važne za osobe koje loše reagiraju na statine ili zahtijevaju višestruke terapije za smanjenje LDL kolesterola.
Akcija "Znaš li svoj broj?" u Europskom parlamentu
Kardiovaskularno zdravlje sada je čvrsto na političkom dnevnom redu EU uz "EU Safe Hearts Plan" i nadolazeću preporuku Vijeća o zajedničkom protokolu za kardiovaskularne preglede, čime se dodatno jača fokus na prevenciju i rano otkrivanje diljem Europe.
Stoga je u Europskom parlamentu održana inicijativa za kardiovaskularno zdravlje organizirana uz potporu Europskog saveza za kardiovaskularno zdravlje (EACH) i Hrvatske lige za hipertenziju. Prvi put u Europskom parlamentu provedeni su ovako sveobuhvatni kardio-reno-vaskularni pregledi s velikim brojem mjerenja na jednom mjestu. Zastupnicima se nastojala približiti prevencija kardiovaskularnih bolesti, naglašavajući važnost ranog otkrivanja i rutinskih pregleda.
- U središtu događaja, koje organiziramo i diljem Hrvatske, nalazi se jednostavna, ali snažna poruka: ‘Znaš li svoj broj?‘ Ili upoznajte svoje vrijednosti. Mnogi čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući visoki krvni tlak, kolesterol i dijabetes, mogu godinama ostati neprimijećeni. Rano otkrivanje pruža ljudima informacije potrebne za traženje daljnje zdravstvene skrbi, promjene životnih navika i smanjenje rizika od srčanog ili moždanog udara. U našim javnozdravstvenim akcijama ljudi nas i dalje najčešće pitaju mogu li imati ‘opasan‘ kolesterol ili tlak iako se osjećaju dobro. Upravo je u tome problem, i povišeni kolesterol i hipertenzija dugo mogu biti bez simptoma. Moj je dojam da svijest ipak raste, ali i dalje treba puno raditi na zdravstvenoj pismenosti, ranom otkrivanju i razumijevanju osobnog rizika. Zato su akcije poput ‘Znaš li svoj broj?‘ važne: one ne mjere samo brojke, nego ljude potiču da ih na vrijeme shvate ozbiljno. Prošle smo godine održali 44 javne akcije, a broj bolesnika u ambulanti za dislipidemije povećao se za pedeset posto. Također, puno manje je pacijenata koji zaziru od statina u liječenju povišenih masnoća - kaže izv. prof. Ivan Pećin, potpredsjednik Hrvatske lige za hipertenziju.
Oko 70-ak zastupnika napravilo je kardiovaskularna testiranja uključujući mjerenje krvnog tlaka, testiranje razine glukoze i kolesterola u krvi, analizu sastava tijela, mjerenje lipoproteina (a) te probir na albuminuriju. Sudionici su odmah dobili svoje rezultate, čime se potiče osviještenost o individualnim čimbenicima rizika. Uz liječnike i studente Medicinskog fakulteta u Zagrebu i medicinske sestre iz KBC-a Zagreb u timu su bili i nutricionist, koji je savjetovao o prehrani, i kineziolog, koji je dva puta po 15 minuta pokazao kako se može vježbati i na radnom mjestu.
Akcija "Lov na tihog ubojicu" i "Znaš li svoj broj?" nakon EU nastavlja se po hrvatskim mjestima. Tihi ubojica je hipertenzija od koje pati svaka druga odrasla osoba, a uz visoki tlak značajni su rizični čimbenici povišen kolesterol, debljina, tjelesna neaktivnost, previše soli u prehrani, a premalo voća i povrća... Akciju podržavaju brojne poznate osobe, među njima i Đani Stipaničev, koji je snimio i novu pjesmu - o soli - te i na taj način educira o prevenciji srčanožilnih bolesti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....