Psihijatrica otkriva šest ključnih promjena koje bi mogle biti najraniji znakovi demencije
Vodeći stručnjaci za mozak upozorili su da suptilne promjene osobnosti u srednjim godinama mogu biti među najranijim znakovima upozorenja na demenciju, a često se pojavljuju godinama prije nego što se uoče problemi s pamćenjem. Profesorica Gill Livingston, stručnjakinja za psihijatriju starijih osoba na University Collegeu u Londonu, kaže da obitelji često prijavljuju promjene u ponašanju, samopouzdanju i emocionalnim reakcijama mnogo prije nego što se postavi formalna dijagnoza. Istraživanje u kojem je sudjelovala, prateći tisuće britanskih državnih službenika, otkrilo je da su promjene u osobinama ličnosti tijekom srednje životne dobi povezane s većim rizikom od razvoja demencije kasnije. To doprinosi sve većem broju dokaza da skriveno oštećenje mozga u ranim fazama bolesti može promijeniti način na koji ljudi misle, osjećaju se i reagiraju mnogo prije nego što oni poznatiji simptomi postanu očiti.
Otvara se prostor za djelovanje
Liječnici kažu da se rodbina često prisjeća da prvi znakovi nisu bili zaboravnost, već promjene u temperamentu, poput anksioznosti, impulzivnosti, povlačenja ili emocionalne distance. Profesorica Livingston i njezini kolege identificirali su nekoliko promjena, koje su nazvali depresivnim simptomima, a koje izazivaju zabrinutost kada predstavljaju jasno odstupanje od nečijeg dugotrajnog ponašanja. Iako se ne mogu koristiti kao konačan dokaz demencije, mogu, kumulativno, otkriti zabrinjavajući obrazac koji zahtijeva daljnje istraživanje. I, što je ključno, s obzirom na to da se smatra da je do 45 posto slučajeva demencije povezano s čimbenicima načina života, i stoga potpuno sprječivo, otkrivanje bolesti u najranijim fazama moglo bi otvoriti vrata djelovanju za ograničavanje ili usporavanje propadanja, nadaju se stručnjaci.
1. Pad samopouzdanja
Prva istaknuta promjena je gubitak samopouzdanja. Ljudi koji su prijavili „gubitak samopouzdanja” kao problem u četrdesetima i pedesetima imali su znatno veću vjerojatnost da će razviti demenciju od onih koji to nisu učinili. Ovaj se simptom pokazao kao najjači pojedinačni prediktor među desecima ispitanika, nadmašujući loše raspoloženje, beznađe i probleme sa spavanjem. Oni koji su iskusili pad samopouzdanja imali su 50 posto veći rizik od demencije, čak i nakon što su u obzir uzeti genetika, obrazovanje, bolesti srca, način života i drugi poznati čimbenici rizika. Ključno je da je kod osoba mlađih od 60 godina gubitak samopouzdanja uvelike objasnio davno uočenu vezu između depresije srednje životne dobi i demencije, što sugerira da bi ona mogla odražavati vrlo rane promjene u mozgu, a ne samo reakciju na starenje ili životni stres.
2. Otežano nošenje s problemima
Borba sa suočavanjem sa svakodnevnim problemima u srednjim godinama također se istaknula kao snažan rani signal. Ljudi koji su izjavili da se osjećaju nesposobnima suočiti se s problemima u četrdesetima i pedesetima imali su značajno veću vjerojatnost da će godinama kasnije razviti demenciju, što sugerira da smanjena sposobnost upravljanja stresom može desetljećima prethoditi očitijim kognitivnim simptomima. Znanstvenici vjeruju da bi to moglo odražavati ranu eroziju „kognitivne rezerve” mozga, mentalne sposobnosti koja ljudima omogućuje žongliranje zahtjevima, prilagodbu pritisku i oporavak od neuspjeha. Kako se ta rezerva smanjuje, situacije koje su nekoć bile podnošljive mogu početi djelovati nepremostivo, i to mnogo prije nego što gubitak pamćenja ili zbunjenost postanu očiti.
3. Nedostatak topline prema drugima
Studija je također otkrila da su ljudi koji su izjavili da „ne osjećaju toplinu i naklonost prema drugima” u srednjoj dobi, kasnije u životu imali značajno povećan rizik od razvoja demencije. Osobe koje su prijavile izostanak topline i naklonosti prema drugima imale su 44 posto veći rizik u usporedbi s onima koje nisu prijavile taj simptom, koji se može manifestirati kao emocionalno povlačenje ili smanjena savjesnost.
- Ljudi koji su vrlo savjesni više vježbaju, izbjegavaju debljanje i imaju manji rizik od bolesti poput dijabetesa i hipertenzije (koje su također povezane s demencijom) – ističe prof. Geir Selbæk, stručnjak za demenciju sa Sveučilišta u Oslu.
4. Stalna nervoza
I stalna nervoza se u studiji pojavila kao pokazatelj rizika. Ljudi koji su sebe opisivali kao „stalno nervozne i napete” u srednjim godinama imali su veću vjerojatnost da će razviti demenciju tijekom sljedećih desetljeća.
- Ovo je ključni znak neuroticizma, osobine ličnosti koja je snažno povezana s demencijom – ističe prof. Selbæk.
5. Sve se mora raditi „pravilno”
Uporni osjećaj da se zadaci ne izvršavaju pravilno također se pojavio kao rani signal. Ispitanici koji su izjavili da „nisu zadovoljni načinom na koji se zadaci izvršavaju” u srednjim godinama imali su veću vjerojatnost da će godinama kasnije razviti demenciju.
6. Koncentracija
Jedan od uočenih ranih znakova su i problemi s koncentracijom. Ljudi koji su prijavili „poteškoće s koncentracijom” u srednjoj dobi imali su veću vjerojatnost da će kasnije u životu razviti demenciju.
Još stignete nešto poduzeti
Stručnjaci naglašavaju da je kontekst važan. Promjene osobnosti mogu biti uzrokovane i životnim događajima, menopauzom, problemima mentalnog zdravlja ili stresom. Ključni znak za uzbunu je jasna promjena u odnosu na nečiji uobičajeni način suočavanja. Mali koraci u načinu života, poput održavanja društvene aktivnosti, održavanja rutina, upravljanja stresom, redovitog vježbanja i liječenja depresije, pomažu u smanjenju dugoročnog rizika, čak i ako su promjene na mozgu već započele – poručuju stručnjaci.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....