Srce i mozak pomoću posebne skupine neurona zajednički pokreću imunološki odgovor poslije infarkta

Poslije srčanog udara mozak prima signale koji dolaze izravno iz senzornih neurona smještenih u srcu i reagira na njih, otkrili su istraživači sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu. Njihovo otkriće sugerira da postoji povratna petlja u koju su uključeni imunološki sustav i mozak, koja ima važnu ulogu u oporavku.

Isti je tim u prethodnom istraživanju uvidio da su srce i mozak povezani srčanim senzornim neuronima koji reguliraju krvni tlak i nesvjesticu, pa su sada htjeli vidjeti jesu li slični živci uključeni u odgovor na srčani udar. U tu su svrhu napravili eksperiment: najsuvremenijom tehnikom uklonili su lipide iz srca miša kako bi ono postalo prozirno, potom su izazvali mišu srčani udar blokiranjem protoka krvi, a zatim pratili koji su srčani živci bili najaktivniji.

Izvanredan oporavak

Otkrili su ranije nepoznatu skupinu senzornih neurona koji potječu iz živca vagusa i čvrsto se omotavaju oko debele mišićne stijenke srčane klijetke, posebno tamo gdje je tkivo oštećeno nedostatkom protoka krvi. Prije srčanog udara postojao je mali broj tih vlakana, međutim, nakon srčanog udara, broj im se nekoliko puta povećao, što sugerira da srce potiče njihov rast nakon ozljede. Kada je tim genetski manipulirao tim živcima kako bi ih isključio, sprečavajući ih da šalju signale natrag u mozak, srce je brzo zacijelilo.

- Oporavak je bio izvanredan, a ozlijeđeno područje postalo je stvarno maleno – rekao je voditelj tima Vineet Augustine.

Nakon srčanog udara, pacijenti često moraju na operaciju kako bi se obnovio protok krvi u srce i spriječilo daljnje oštećenje tkiva. Ako bismo prema novom otkriću mogli doći do lijeka koji cilja novootkrivene neurone, mogao bi biti alternativa pacijentima, posebno ako operacija nije odmah dostupna, smatra Augustine.

Istraživači su primijetili i da signali koje proizvode ovi živci putuju do stanica u području mozga koje se aktivira kao odgovor na stres i kod miša stvara reakciju „bori se ili bježi”. To je, pak, aktiviralo imunološki sustav koji je usmjerio svoje stanice prema srcu. Imunološke stanice stvaraju ožiljno tkivo koje popravlja ozlijeđeni srčani mišić, no previše ožiljaka može promijeniti funkciju mišića i dovesti do naknadnog zatajenja srca. Blokiranjem ovog imunološkog odgovora u ranoj fazi, Augustine i njegov tim pokazali su još jedan način za ozdravljenje miševa nakon srčanog udara.

Dio složenog odgovora

Liječnici redovito propisuju beta blokatore kako bi pomogli pacijentima u oporavku oštećenog tkiva nakon srčanih udara. Ova otkrića pomažu i u razjašnjavanju djelovanja beta blokatora koji mogu ciljati dio povratne petlje živčanog i imunološkog sustava koji se aktivira srčanim udarom.

- Možda već interveniramo na novootkrivenom putu – rekao je Robin Choudhury sa Sveučilišta u Oxfordu, koji nije bio uključen u studiju. - Međutim, taj put vjerojatno nije izoliran i dio je složene slike odgovora koja uključuje druge imunološke stanice i signale koje još ne razumijemo u potpunosti. Čimbenici poput genetskih i spolnih razlika ili stanja poput dijabetesa i hipertenzije također bi mogli potencijalno utjecati na to kako se novootkriveni odgovor odvija. To znači da se, prije dizajniranja novih lijekova, mora utvrditi je li i u kojoj mjeri ovakav put aktivan u široj populaciji.