Ako ste se ikada uhvatili kako hvatate zrak nakon nekoliko stepenica, brze šetnje ili čak u potpunom mirovanju, niste jedini. Kratak dah može imati bezazlene, ali i ozbiljne uzroke – od stresa i alergija do bolesti srca i pluća. Evo najčešćih razloga zbog kojih vam može ponestajati zraka.
• Astma
Nastaje kada se dišni putovi iznenada suze i nateknu. Možete osjetiti gušenje, kašalj s iskašljavanjem sluzi ili čuti zviždanje pri disanju. Nije sasvim jasno zašto se javlja kod nekih ljudi, ali napadaj mogu potaknuti pelud, prašina, dim, fizički napor, hladan zrak, prehlada ili stres. Liječnik vam može pomoći otkriti okidače i propisati inhalacijsku terapiju koja olakšava disanje tijekom napadaja.
• Alergije
Alergija na pelud, prašinu, dlaku kućnih ljubimaca i druge čestice iz zraka također može uzrokovati osjećaj nedostatka zraka. Ponekad alergijska reakcija potakne astmu, ali uzrok ne mora uvijek biti u zraku, može biti riječ o nečemu što ste dodirnuli ili pojeli. Važno je s liječnikom razgovarati o pravilnom upravljanju alergijama i astmom te se javiti ako se simptomi promijene.
• Anksioznost i strah
Također mogu dovesti do ubrzanog i plitkog disanja. Kod većine ljudi to nije opasno, no ako već imate probleme s plućima, poput KOPB-a, može postati ozbiljno. Nagli stres, primjerice prometna nesreća, može izazvati napadaj astme. Čak i kod inače zdravih osoba, jaka tjeskoba može dovesti do vrtoglavice i nesvjestice.
• Ugljični monoksid
Bezbojan i bezmirisan plin koji može nastati iz peći, kamina, bojlera, sušilica ili ispušnih plinova automobila, ako se ne odvodi pravilno, može se nakupljati u prostoru i uzrokovati trovanje. Tada crvene krvne stanice ne mogu učinkovito prenositi kisik kroz tijelo. Simptomi uključuju kratak dah, vrtoglavicu, zbunjenost, slabost i mučninu, zamagljen vid pa čak i gubitak svijesti. Riječ je o životno ugrožavajućem stanju.
• Prehlada
Virusna infekcija, koja uzrokuje curenje nosa, kihanje i ponekad povišenu temperaturu, može nadražiti dišne putove i pluća te izazvati kašalj zbog kojeg je disanje otežano. Ne postoji lijek, ali se stanje obično popravi unutar tjedan dana. Liječniku se treba javiti ako imate temperaturu višu od 39 °C, piskanje u prsima ili ozbiljne poteškoće s disanjem.
• COVID-19
Ozbiljna respiratorna bolest uzrokovana koronavirusom širi se kapljicama koje ostaju u zraku pri kašljanju, kihanju ili govoru. Virus najprije napada dišne putove, ali se može brzo proširiti na pluća. Uz kratak dah, najčešći simptomi su povišena temperatura i suhi kašalj. Većina ljudi ima blage simptome i oporavlja se kod kuće, ali kod ozbiljnih poteškoća s disanjem potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
• Plućna embolija
Nastaje kada se krvni ugrušak, najčešće iz noge, otkine i završi u plućima, blokirajući protok krvi. To može uzrokovati bolno i otežano disanje, osjećaj slabosti, ubrzan rad srca, a ponekad i iskašljavanje krvi. Mjesto gdje je ugrušak nastao može biti otečeno, toplo i bolno. Riječ je o hitnom i potencijalno smrtonosnom stanju koje zahtijeva bolničko liječenje.
• Apneja u snu
Stanje je kod kojeg disanje tijekom spavanja više puta prestaje, a osobe toga često nisu svjesne. Posljedice su dnevni umor, razdražljivost i pospanost. Dugoročno povećava rizik od visokog tlaka, srčanih bolesti i moždanog udara. Prekomjerna tjelesna težina povećava rizik, ali apneja se javlja i kod mršavih osoba.
• Upala pluća
Nastaje kada virus, bakterija ili gljivica inficira plućne mjehuriće koji se potom pune tekućinom. Disanje postaje otežano, javlja se temperatura, zimica i kašalj s gustim, obojenim ispljuvkom. Bakterijska upala pluća liječi se antibioticima, dok su druge vrste zahtjevnije za terapiju, uz puno odmora i tekućine.
• KOPB
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) često se naziva kronični bronhitis ili emfizem. Najčešći uzrok je pušenje koje oštećuje plućne mjehuriće i otežava izmjenu zraka. Simptomi uključuju stezanje u prsima, kronični kašalj i piskanje. Prestanak pušenja najvažniji je korak u liječenju.
• Zatajenje srca
Srce ne pumpa krv dovoljno učinkovito, krv se zadržava u plućima, što uzrokuje kratak dah, osobito pri naporu poput penjanja stepenicama ili nošenja vrećica. Liječnik može pomoći u kontroli simptoma terapijom i promjenama životnog stila.
• Anemija
Nastaje kada tijelo nema dovoljno zdravih crvenih krvnih stanica za prijenos kisika. Posljedica su umor, slabost, vrtoglavica, bljedilo, hladne ruke i stopala te ubrzan rad srca. Uzroci su brojni, a liječenje ovisi o tome što ju je izazvalo.
• Kolaps pluća
Poznat i kao pneumotoraks, događa se kada zrak izađe iz pluća u prostor između pluća i prsnog koša, uzrokujući njihovo urušavanje. Simptomi su bol u prsima i kratak dah. Liječenje može uključivati operaciju, no blaži slučajevi ponekad prolaze sami.
• Snažan plač
Kod male djece, između šest mjeseci i šest godina, snažan plač ili strah mogu dovesti do kratkotrajnog prestanka disanja i nesvjestice, tzv. cijanotične epizode. Dijete može poplaviti i izgubiti svijest nakratko, ali stanje nije opasno i obično prolazi bez posljedica.
• Miastenija gravis
Neuromuskularna bolest koja otežava komunikaciju između živaca i mišića također uzrokuje slabost mišića ruku i nogu, ali može zahvatiti i disanje, žvakanje, gutanje i mimiku lica. Simptomi se pogoršavaju pri naporu, a poboljšavaju nakon odmora. U nekim slučajevima dolazi do remisije.
• Sindrom slomljenog srca
Iznenadne i snažne emocije, poput gubitka voljene osobe ili prekida veze, mogu uzrokovati bol u prsima i kratak dah. Srce privremeno slabije pumpa, a simptomi nalikuju srčanom udaru, iako arterije nisu začepljene. Većina se ljudi oporavi unutar nekoliko dana ili tjedana.
Ako vam se kratak dah ponavlja, traje ili se pogoršava, važno je ne ignorirati ga – ponekad je to način na koji vam tijelo šalje ozbiljno upozorenje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....