Stručnjak otkriva je li točno da nakon obroka treba pričekati tri sata za kupanje

Plivanje nakon obroka, da ili ne? To je jedna od najčešćih rasprava između roditelja i djece. Koliko dugo treba čekati nakon ručka prije nego što se skoči u vodu? Mališani žele odmah nakon ručka uletjeti u more ili bazen, no mame i tate gotovo uvijek postavljaju zabranu: nema plivanja dok ne prođu dva ili tri sata. Stručnjakinja za znanost o hrani, nutricionistica i predsjednica Talijanske zaklade za edukaciju o hrani, Evelina Flachi, ističe da je za odluku potrebno uzeti u obzir nekoliko varijabli: količinu i vrstu obroka, ali i promjene temperature.

Ne postoji univerzalno pravilo

Međunarodna medicinska zajednica uvelike je ublažila kruti tabu „uvijek treba čekati tri sata”, koji ne podržavaju Međunarodne smjernice o plivanju i sigurnosti u vodi.

- Suština problema nije vrijeme proteklo od posljednjeg zalogaja, već probavni napor tijela. Tijekom probave dolazi do takozvane splanhničke hiperemije: stanja kad se velika količina krvi koncentrira u želucu i crijevima kako bi se olakšala apsorpcija hranjivih tvari, djelomično je preusmjeravajući iz drugih područja poput mišića i mozga. Ako je obrok bio lagan (na primjer, voće, povrće ili mali sendvič), probava zahtijeva ograničen protok krvi i traje oko 30 do 60 minuta. Međutim, ako su konzumirani obroci bogati mastima i složenim proteinima (lazanje, pržena hrana ili crveno meso), vrijeme pražnjenja želuca znatno se produžuje i traje do 3 ili 4 sata. Drugi ključni čimbenik je temperatura vode. Toplinski šok uzrokovan naglim ulaskom u hladnu vodu (hidrokucija) može izazvati neurovegetativni refleks koji naglo prekida probavu, bez obzira na to što je pojedeno – pojašnjava Flachi.

Što poduzeti ako se jave problemi

Ako se unatoč mjerama opreza pojave problemi, najbolje je reagirati odmah pri pojavi prvih simptoma: bolovi u trbuhu, mučnina, povraćanje, vrtoglavica, hladan znoj i nesvjestica. U tim slučajevima, savjetuju stručnjaci, najbolje je smjestiti se u hlad i, ako je moguće, na dobro prozračeno mjesto. Treba leći i podići noge na visinu od 20 do 30 centimetara i popiti neki blago hladan napitak ili sobne temperature.

- Najčešća pogreška koju treba izbjegavati je davanje ledenih napitaka, što dodatno pogoršava toplinski šok u želucu. Iako je pogođena osoba pri svijesti, ležanje na leđima s podignutim nogama (položaj protiv šoka) pomaže u vraćanju pravilnog protoka krvi u mozak, suzbijajući nizak krvni tlak i vrtoglavicu – kaže Flachi.

Stručnjaci napominju da je važno i osušiti osobu, pokriti je laganom dekom ako osjeti zimicu i stalno pratiti njezine vitalne znakove. Ako simptomi ne nestanu brzo ili ako dođe čak i do privremenog gubitka svijesti, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.