Mineral magnezij jedan je od najvažnijih minerala za ljudsko zdravlje: sudjeluje u više od 300 enzimatskih procesa, važan je za neuromuskulatorni prijenos, mineralizaciju kostiju, odgovoran je za aktivnost kalcijevih kanala, koagulaciju i transport glukoze u stanice. Također regulira otkucaje srca i kontrakciju mišića, štiti živce, održava zdravo funkcioniranje prostate te regulira rad štitne žlijezde. Kad se magnezij veže s ATP-om (adenozin trifosfat, inače izvor energije), stvara se kompleks odgovoran za opskrbu organizma energijom potrebnom za sve metaboličke procese.
Do nedostatka magnezija u našem organizmu dolazi najčešće zbog nepravilne prehrane, pretjerane konzumacije alkohola, kave i velikog unosa rafiniranog šećera.
Simptomi nedostatka magnezija su nepravilno kucanje srca, grčenje mišića, povećanje prostate, umor, a može uzrokovati i srčane bolesti, osteoporozu i hipertenziju.
Iako magnezij možemo pronaći u prirodnim izvorima, često posežemo za nadoknadom određenih nutrijenata u različitim preparatima, odnosno dodacima prehrani. Naročito smo skloni koristiti suplemente koji sadrže magnezij u slučajevima kada osjećamo simptome koji se mogu povezati s nedostatkom tog minerala.
Nije nevažan oblik preparata
Uzimanje suplemenata može biti opravdano, no pritom je važno odabrati preparat u odgovarajućem obliku i odgovarajućoj dozi, upozoravju stručnjaci. Za preparate magnezija poznato je da je najbolja resorpcija te najmanje nuspojava kada se uzimaju u obliku organskih soli, kao što su npr. magnezijev citrat, magnezijev aspartat i magnezijev fumarat, koji se puno bolje apsorbiraju u tijelu nego anorganski oblici, kao što su magnezijev oksid i magnezijev hidroksid (ovi se anorganski oblici magnezija koriste u medicini kao laksativi).
Na tržištu magnezij dolazi u obliku tableta, granulata, sirupa (uz dodatak kalcija) i šumećih pripravaka, s različitim količinama ioniziranog magnezija. Preporučeni dnevni unos magnezija za zdravu odraslu ženu je 350 mg na dan, a za odraslog muškarca, trudnice i dojilje je 450 mg.
Previše nije dobro
Prekomjerno konzumiranje magnezija može izazvati slabost u mišićima, proljev, usporeni rad srca, hipotenziju (nizak krvni tlak) i, ako se na vrijeme ne smanji razina u tijelu, može dovesti do poremećaja u disanju, do kome i zatajenja rada srca.
Osobe koje imaju problem s bubrezima sklonije su otrovanju magnezijem i trebaju paziti da ne konzumiraju više od 350 mg dnevno, osobito ako nisu pod liječničkom kontrolom. Uz uzimanje nekih lijekova može doći do interakcija s magnezijem kod istodobnog uzimanja: primjerice s laksativima koji sadrže magnezij može doći do hipermagnezemije, a oprez je potreban i kod ljudi koji koriste glikozide digitalisa i diuretike.
Toksičnost u slučaju prevelikog unosa ili zbog smanjenog izlučivanja (npr. zbog zatajenja bubrega) rezultira simptomima kao što su:
- mišićna slabost
- hipotenzija
- koma
- izatajenje srca
Povišen unos alkohola i glukoze pojačava izlučivanje magnezija. Cink, ako se uzima u dozama većim od 25 mg, smanjuje apsorpciju magnezija. Vitamin B6 povisuje bioraspoloživost magnezija. Neke kombinacije su dobre, na primjer kombinacija magnezija i kalcija koristi se za prevenciju i poboljšanje zdravlja kostiju i zuba te za prevenciju osteoporoze, a kombinacija kalcija, magnezija i cinka koristi se za održavanje zdravog koštanog tkiva i reproduktivnog sustava.
Nema čudesnog djelovanja
Kako je magnezij važan za mnogo vitalnih tjelesnih funkcija, a njegov nedostatak povezan s mnogo bolesti, magneziju se neki put pripisuje "čudotvornost" zbog njegove moći u otklanjanju ili ublažavanju brojnih poremećaja. U novije vrijeme se može nabaviti u ljekarnama, no svrstan je u Popisu HLJK u grupu "namirnice i prehrambeni aditivi" (poput npr. želatine, sirišta ili vrelka) te deklariran kao proizvod za izradu tofua, a ne za neke medicinske indikacije.
Banane i kakao samo su neke od namirnica koje će vam pomoći da osigurate dnevnu dozu potrebnog unosa magnezija.
Prirodni izvori
Cjelovite žitarice i proizvodi od cjelovitih žitarica, sjemenke sezama, lana te suncokretove sjemenke, klice, orašasti plodovi, zeleno lisnato povrće (špinat, blitva, kelj), krumpir, grašak, grah, leća, bob, mrkva, peršin, avokado, banane, mlijeko, kakao (čokolada), kava, čaj, tofu.