Za ljetni svrbež kože nisu krivi samo komarci: ovo su mogući uzroci i rješenja

Zahvaljujući komarcima, kloru, pijesku, suncu i znoju, ljeto je zaista sezona svrbeža. No, nemojte ga podcijeniti, osobito ako se pojavi prvi put. Danas se zna da se svrbež ne mora ticati isključivo kože i da može biti tek vrh ledenog brijega koji skriva bolest. Ali može biti i posljedica dosadnog i zaraznog parazita. U svakom slučaju, poruka dermatologinje i profesorice s Politehničkog sveučilišta Marche Anne Campanati je da zbog svrbeža, čak i ako on nestane nakon ljeta, treba otići na pregled. Razloga za to je mnogo.

Zašto češće svrbi ljeti

- Prije svega, ljeti je koža izloženija čimbenicima koji mogu izazvati svrbež, poput uboda insekata, ali i mehaničkoj iritaciji koja nastaje kontaktom s okolinom (pijeskom, čak i samo ležanjem ili hodanjem po travi). Uz mehaničku iritaciju, treba dodati i djelovanje znoja i topline, a sve su to čimbenici koji mogu pogoršati svrbež – kaže prof. Campanati, dodajući da to osobito vrijedi za one s osjetljivom kožom, poput osoba koje pate od cikličkog dermatitisa jer znojenje, toplina i razni alergeni mogu lakše prodrijeti kroz nadraženu ili upaljenu kožu. No, ističe, čak i zdrava koža može imati takve reakcije. Primjerice, postoji kolinergična urtikarija, koju izaziva kombinacija povišene vanjske temperature i rezultirajućeg znojenja tijela. U tom slučaju se, kaže, mogu koristiti antihistaminici koji blokiraju histamin, krivac za svrbež. Još jedan primjer iznenadne reakcije zdrave kože je nakon kupanja u bazenu.

– Klor remeti i mijenja prirodnu zaštitnu funkciju kože, posebno ako previše vremena provodimo u jako kloriranoj vodi – napominje prof. Campanati.

I sunce može biti krivac

Kod nekih osoba sklonih solarnoj urtikariji, izloženost suncu može izazvati intenzivan svrbež

- To je jedna od kroničnih urtikarija uzrokovanih vanjskim čimbenicima. Sunce izaziva imunološku reakciju koja dovodi do degranulacije mastocita, stanica koje sadrže histamin, koji se masovno oslobađa nakon izlaganja UV zrakama. Kod osoba koje nisu sklone ovoj vrsti urtikarije, izloženost UV zrakama i rezultirajuće tamnjenje ne uzrokuju problem, osim možda pred kraj ljeta. Naime, tijekom odmora koža se zadeblja jer se štiti od ultraljubičastog zračenja, a zatim, kako preplanulost postupno blijedi obnavljanjem stanica, živčani završeci kože (koji su u toj fazi više izloženi okolišu), postaju osjetljivi. Uz to, i ljuštenje kože može dovesti do svrbeža – pojašnjava prof. Campanati, dodajući da se to može kontrolirati upotrebom hidratantnih krema. Važno je samo ne češati se jer svrbež samo dovodi do još većeg svrbeža.

Kad svrbež ne prestaje

- Kad se svrbež nastavi duže vrijeme, čak i na naizgled zdravoj koži, ulazimo u područje „svrbeža sine materia”, odnosno svrbeža koji se kod pacijenta nastavlja bez ikakvih drugih znakova bolesti. Ljeto je moglo biti okidač, a simptom može biti vrh ledenog brijega sistemskog problema, jer može postojati mnogo skrivenih bolesti koje izazivaju taj simptom. Na primjer, to se događa u slučaju dijabetesa: svrbež se definira kao neuropatski, što znači da potječe od senzorne periferne neuropatije koju karakterizira promjena živčanih završetaka, te stoga pacijent puno više nego inače osjeća svrbež. Također, to može biti simptom u slučaju zatajenja bubrega ili jetre. A tu su i autoimune bolesti, poput eritemskog lupusa ili kožnih bolesti s mjehurićima u ranoj fazi, a češće se poremećaj pojavljuje i kad postoje problemi sa štitnjačom – navodi prof. Campanati. Primjerice, hipotireoza može dovesti do suhe kože koja uzrokuje svrbež, dok hipertireoza uzrokuje povećanu osjetljivost kože na toplinu, a time i simptom svrbeža. U slučaju bolesti štitnjače, kaže profesorica, mora se liječiti temeljno stanje štitnjače da bi svrbež nestao. Nažalost, remisija simptoma događa se polako, nakon što prođe neko vrijeme otkako je liječenje hiper- ili hipotireoze imalo učinak na funkciju štitnjače.

Kad zahvati specifični dio tijela

Ponekad svrbež zahvati samo određeni dio tijela, kao što je slučaj sa svrbežom nazvanim notalgija paresthetica, koji zahvaća gornji dio leđa između lopatica.

- To je poremećaj povezan s hiperaktivnošću živčanih završetaka koji inerviraju kožu leđa. Češanje ovdje pokreće hipertrofiju perifernih živčanih struktura koje postaju osjetljivije, površinskije i prijemčivije za prijenos impulsa svrbeža. To se događa kod notalgije, ali i u svim slučajevima gdje kronični svrbež dovodi do sve češćeg, težeg i štetnog češanja. Ukratko, uspostavlja se svojevrsna povećana senzibilizacija, što rezultira začaranim ciklusom svrbeža i češanja – objašnjava prof. Campanati.

Što kad nastane povećana senzibilizacija?

Tada se, kaže stručnjakinja, može koristiti topikalni kapsaicin, derivat čilija koji „vara” živčane završetke preosjetljivih pacijenata. Mogu se koristiti i gabapentinoidi koji, djelujući na središnji živčani sustav, utječu na mehanizme živčanog prijenosa fenomena svrbeža. I lijekovi, dodaje, poput ACE inhibitora za snižavanje krvnog tlaka ili antimalarika hidroksiklorokina, koji se koristi za neke autoimune bolesti, mogu izazvati svrbež. Profesorica ističe i značenje noćnog svrbeža.

- Svrbež je općenito uočljiviji noću zbog cirkadijalnog ritma kortizola. Taj protuupalni hormon smanjuje se upravo noću, a tada dolazi i do porasta tjelesne temperature, što može pojačati percepciju svrbeža. No, svrbež koji se pretežno javlja noću za nas dermatologe važan je znak upozorenja jer može signalizirati sistemsku bolest ili prisutnost parazita.

Najčešći paraziti

Najčešći parazit svakako je grinja koja izaziva šugu. Posljednjih godina došlo je do značajnog porasta incidencije zbog porasta međunarodnih putovanja.

- Taj parazit je pacijentu nevidljiv i zarazan, ali lako se dijagnosticira samo dermatoskopom, instrumentom koji se koristi i za promatranje madeža. Vidi se karakteristična rupa, put koji grinja formira kroz kožu i gdje se zatim gnijezdi. Širenje šuge je, također, posljedica otpornosti na lijekove koji se tradicionalno koriste za njezino iskorjenjivanje, poput permetrina. Iz tih razloga, široko rasprostranjena upotreba oralnog ivermektina postaje sveprisutna. Lijek djeluje dobro i do danas nije poznato da stvara otpornost – kaže prof. Campanati.

Novi pristupi

Kako kaže prof. Campanati, danas postoje novi biološki lijekovi ili takozvane male molekule koje blokiraju učinak proupalnih tvari.

- Posljednjih godina pristup liječenju bolestima koje uzrokuju svrbež je revolucionariziran razumijevanjem imunoloških procesa i molekularnih mehanizama (poput upalnih interleukina) koji su u osnovi svrbeža. Novi tretmani blokiraju djelovanje upalnih agensa i na kožnoj i na sistemskoj razini. Učinkoviti su ne samo za atopijski dermatitis, već i za druge upalne bolesti, poput prurigo modularis, upalne bolesti koju karakterizira pojava svrbljivih čvorića rasutih po cijelom tijelu i koja znatno narušava kvalitetu života – kaže prof. Campanati.