Zahvaljujući uskrsnim blagdanima danas znamo da ova bakterija uzrokuje rak želuca

U medicini postoji nekoliko zanimljivih „slučajnosti”, gdje su praznici, odmor ili neplanirane pauze u laboratorijima ili bolnicama doveli do važnih otkrića. Neka fascinantna medicinska otkrića imaju korijene i u Uskrsu. Tako su četverodnevni uskrsni blagdani slučajno doveli do otkrića bakterije Helicobacter pylori, što je bilo važno jer je ona vodeći uzrok raka želuca i peptičkih čireva. Oko dvije trećine svjetske populacije zaraženo je njome, ali 80 do 90 posto nema simptome.

Prerano odbačene

Dr. Robin Warren, patolog iz bolnice Royal Perth u Australiji, primijetio je da je polovica uzoraka za biopsiju koje je uzeo od pacijenata s peptičkim čirevima i rakom želuca sadržavala bakteriju koja će kasnije postati poznata kao Helicobacter pylori. Do tada se vjerovalo da bakterije ne mogu preživjeti u želučanoj kiselini. Njegov tim uzgajao je bakterije u Petrijevim zdjelicama, ali bi odbacivao one u kojima nakon dva dana nije bilo rasta jer se tada smatralo da „ništa što ne naraste u dva dana ne postoji”.

Boom nakon četiri dana

No, tijekom uskrsnih blagdana liječnici nisu bili u laboratoriju četiri dana, a kad se dr. Warren vratio, zatekao je kolonije Helicobacter pylori (H. pylori) koje su rasle u posudama. Ovo pionirsko otkriće donijelo je dr. Warrenu i dr. Barryju Marshallu Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 2005. godine. To je označilo zaokret prema novom pristupu - prevenciji raka želuca.

Otkriće da je H. pylori uzrok kroničnog gastritisa, koji može dovesti do atrofije, metaplazije i karcinoma, dovelo je do uvođenja testiranja i po potrebi liječenja kako bi se rak želuca izbjegao. Uz to, H. pylori klasificiran je kao karcinogen (klasa I) i odgovoran za velik dio raka želuca.

Plan za probir u europskim zemljama

U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 800-900 novih slučajeva raka želuca, smrtnost je relativno visoka jer se bolest često otkrije kasno. Većina slučajeva javlja se nakon 50. godine i češće kod muškaraca. Istovremeno, infekcija bakterijom Helicobacter pylori u Hrvatskoj zahvaća oko 65-70 posto odraslih te se smatra glavnim uzrokom kroničnog gastritisa, prekanceroznih promjena i većine karcinoma želuca, pri čemu je čak do oko 90 posto slučajeva raka želuca povezano s ovom infekcijom.

Na razini Europske unije pokrenut je projekt TOGAS (TOwards GAstric cancer Screening implementation in the European Union) kao dio Europskog plana za borbu protiv raka s ciljem razvijanja modela skrininga koji se može uvesti u nacionalne sustave. Hrvatska aktivno sudjeluje kroz pilot-projekte u KBC-u Zagreb i KBC-u Rijeka, koji predstavljaju prvi korak prema mogućem uvođenju organiziranog probira.