Zašto pretili ljudi često imaju manjak vitamina? Doktorica Kardum Pejić otkriva ključnu pogrešku kod dijeta

Piše Mirjana Kardum Pejić, dr. med., specijalist internist, subspecijalist endokrinolog i dijabetolog te dopredsjednica Hrvatskog Društva za suplementaciju u medicini

Pretilost je kronična bolest koja uključuje kompleksne metaboličke, hormonalne i upalne procese, a često je praćena i značajnim nutritivnim deficitima. Brojna istraživanja pokazuju da pretili pacijenti često imaju manjak važnih vitamina i minerala - među njima vitamina A, C, D, E, B-skupine, kalcija, selena, željeza i cinka. Dio tih nutrijenata taloži se u masnom tkivu i manje je dostupan za potrebe organizma, dok neki manjkovi možda i sami pridonose razvoju pretilosti. Povećana tjelesna masa ne znači nužno i zadovoljavajuću opskrbljenost organizma esencijalnim nutrijentima - upravo suprotno, nutritivni manjkovi su česti i često prikriveni.

Koliko je kvalitetno ono što jedemo

Kod pretilosti važno je razlikovati koliko hrane unosimo od toga koliko ona zaista prehrambeno vrijedi, jer kvaliteta prehrane, a ne samo njezina energetska vrijednost, presudna je za očuvanje zdravlja, osobito tijekom redukcijskih dijeta. I dok se u fokusu dijetnih režima često ističu kalorije, odnosno makronutrijenti poput proteina, ugljikohidrata i masti, sve više dokaza pokazuje da je upravo mikronutricija - opskrba organizma vitaminima, mineralima i fitonutrijentima - presudna za očuvanje zdravlja tijekom gubitka tjelesne mase. Za razliku od makronutrijenata koji osiguravaju energiju, mikronutrijenti ne sudjeluju izravno u kalorijskoj bilanci, ali su ključni za hormonsku ravnotežu, imunološku funkciju i očuvanje mišićnog i koštanog tkiva. Cilj je mikronutricije osigurati organizmu sve potrebne nutrijente u optimalnoj količini. Suplementacija je alat koji se koristi kada prehrana sama po sebi nije dovoljna da zadovolji te potrebe, osobito tijekom redukcijskih dijeta.

Upravo zato mikronutricija i suplementacija igraju ključnu ulogu u liječenju pretilosti, osobito kada se provodi redukcijska dijeta. Dijete s unosom manjim od 1200 kcal dnevno teško mogu osigurati dovoljne količine svih esencijalnih nutrijenata. U tom kontekstu, kvalitetni dodaci prehrani nisu luksuz, već temelj odgovornog i sigurnog mršavljenja.

Lijekovi i nutritivni manjkovi

Tijekom ljeta mnogi se odlučuju za brze dijetne intervencije, često u kombinaciji sa suvremenim lijekovima za liječenje pretilosti. Lijekovi poput agonista GLP-1 receptora (liraglutid, semaglutid) te kombiniranih GLP-1+GIP agonista (tirzepatid) znatno smanjuju apetit, što dodatno smanjuje unos hrane - i time nutrijenata. Istodobno, terapija može donijeti nuspojave poput mučnine, osjećaja punoće, zatvora ili smanjenog uživanja u obrocima, što dodatno otežava unos potrebnih tvari.

Studije su jasno pokazale konkretne nutritivne manjkove kod osoba koje koriste suvremenu farmakoterapiju za liječenje pretilosti: više od polovice korisnika ovih lijekova ne unosi dovoljno proteina, a kod 40-50 posto bilježi se manjak vitamina B12, folne kiseline, željeza i kalcija. Bez odgovarajuće nadoknade, mogu se razviti komplikacije poput anemije, gubitka mišićne mase ili smanjene gustoće kostiju, što dodatno narušava metaboličko i funkcionalno stanje organizma.

Laboratorijske pretrage koje treba napraviti

Prije redukcijske dijete i uvođenja farmakoterapije preporučuje se učiniti osnovne laboratorijske pretrage (krvna slika, željezo, UIBC, TIBC, feritin, B12, folna kiselina, vitamin D, kreatinin), a zatim ih redovito pratiti svakih nekoliko mjeseci. U bolesnika s brzim gubitkom tjelesne mase, poput onih na tirzepatidu, liraglutidu ili semaglutidu, preporučuje se i DEXA analiza sastava tijela ili analiza sastava tijela korištenjem BIA tehnologije kako bi se procijenio odnos gubitka masti i mišićne mase.

Držite se ovih preporuka

Kako bi se spriječile komplikacije i osigurao siguran gubitak kilograma, preporučuje se sljedeće:

• Unos proteina 1,2-1,5 g/kg idealne tjelesne mase, kroz obroke raspoređene tijekom dana. Učinkovit izbor su whey proteini (proteini sirutke), jaja, riba i mahunarke.
• Adekvatna hidracija, 2-3 l vode na dan.
• Korištenje multivitaminsko-mineralnih dodataka prehrani koji osiguravaju sto posto preporučenog dnevnog unosa vitamina i minerala, uz obavezni dodatak vitamina D, kalcija i K2.
• Redovita nadoknada vitamina B12 i B9 (folata), osobito kod rizičnih skupina i onih koji imaju ranije utvrđen manjak.
• Suplementacija željezom kod laboratorijski potvrđenog manjka, uz dodatak vitamina C radi bolje apsorpcije.
• Omega-3 masne kiseline (EPA i DHA) pomažu očuvanju mišićne mase i imaju blagotvoran učinak na upalu uz dobro poznate povoljne učinke na kardiovaskularni sustav.
• Magnezij često vrlo uspješno ublažava zatvor, čestu nuspojavu GLP-1 terapije.
• Tijekom ljeta posebno valja nadoknađivati elektrolite (natrij, kalij, magnezij), osobito kod fizičke aktivnosti i znojenja.
• Dodaci vlakana, poput psilijuma, poboljšavaju probavu i doprinose osjećaju sitosti.

Važno je zapamtiti

Cilj mršavljenja nije samo smanjenje tjelesne mase već poboljšanje ukupnog zdravstvenog stanja. Uz stručno vodstvo i pravovremenu edukaciju, moderna farmakoterapija i redukcijska dijeta mogu biti snažan saveznik u tom procesu. Pravilna suplementacija nije dodatak, već sastavni dio plana - ona čuva energiju, mišiće, kosti i zdravlje. Uz podršku zdravstvenih stručnjaka, dobro planiran put prema manjoj tjelesnoj masi može postati i put prema većem blagostanju. Mikronutricija pritom ne zamjenjuje kalorijski deficit, ali ga čini održivim, sigurnim i zdravstveno korisnim.

Stručnjaci pišu za vas

U svakodnevnoj kliničkoj praksi liječnici svjedoče rastućem broju kroničnih nezaraznih, autoimunih te malignih bolesti koje velikim dijelom nastaju, razvijaju se i kompliciraju uslijed nutritivnih deficita. Nutritivni deficiti razvijaju se kroz duži period, nerijetko u ranim stadijima ne daju jasne simptome niti dovode do akutnih životno ugrožavajućih stanja, ali, tako prikriveni, polako dovode do mnogih metaboličkih, imunoloških i endokrinoloških poremećaja, narušavanja funkcije organskih sustava, razvoja bolesti i ubrzanog starenja.

Potreba za edukacijom o najnovijim znanjima s područja nutricionizma, o indikacijama i načinima primjene suplemenata i dodataka prehrani, o preventivnoj i terapijskoj medicini, o pravilnom odabiru ključnih nutrijenata u određenim fazama života, stanjima, bolestima i procesima liječenja, te potreba za osnaživanjem suradnje među specijalistima i subspecijalistima različitih područja medicine rezultirala je osnivanjem Hrvatskog društva za suplementaciju u medicini. Doc. dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo, dr. med., osnivačica i predsjednica Društva.