Kronične nezarazne bolesti kao da nas ne zabrinjavaju dovoljno, a trebale bi, jer odnose velik broj života, pogotovo kardiovaskularne – kod muškaraca one su uzrok 35 posto svih smrti, a kod žena čak 44 posto. Uvijek se govorilo da su i srčane bolesti i moždani udar češći kod muškaraca nego kod žena, ali to vrijedi samo u mlađoj dobi. U dobi nakon menopauze postaju sve učestalije kod žena jer se rizik za obolijevanje izjednačava, čak je i veći za žene, pogotovo ako su prisutni čimbenici rizika kao što su, primjerice, dijabetes ili pušenje. Žene s dijabetesom ili žene koje puše imaju, naime, daleko veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti nego muškarci, a tu su i čimbenici rizika koje muškarci nemaju, poput komplikacija trudnoće, hormonske nadomjesne terapije ili oralne kontracepcije.
Ovi podaci samo su djelić kompleksnog pitanja zdravlja žena tijekom cijelog života, a među ostalim, iznijela ih je dr. sc. Verica Kralj, spec. epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na jučerašnjoj konferenciji „Žensko zdravlje bez filtera” u organizaciji Hrvatskog društva za kronične bolesti. Okupljene stručnjakinje nastojale su rasvijetliti zbog čega se žene često ne obaziru na signale tijela, zašto se ne posvećuju dovoljno prevenciji i brizi o vlastitom zdravlju te kako prevencijom, ranim prepoznavanjem i pravodobnim djelovanjem svaka žena, a i muškarac, može pridonijeti očuvanju zdravlja.
Starački dijabetes u osnovnoj školi
Koliko je važno na vrijeme prepoznati i točno protumačiti metaboličke promjene, naglasila je doc. dr. sc. Gorana Mirošević, spec. endokrinologije i dijabetologije iz KBC-a Sestara milosrdnica. Kronični umor, brzi pad energije nakon obroka, porast razine masnoća i visceralno debljanje, što se često događa kod žena u četrdesetim i pedesetim godinama, znakovi su inzulinske rezistencije, metaboličkog poremećaja koji ne mora biti posljedica nediscipline, osoba može imati i genetsku predispoziciju. U svakom slučaju, treba ga prepoznati na vrijeme, jer te osobe imaju povećan rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2.
- To je ona bolest koja se do jučer zvala starački dijabetes, a danas starački dijabetes imaju djeca u osnovnoj školi zahvaljujući pogrešnoj prehrani, brzoj hrani, dostupnosti sokova, pića i slatkiša, pa imamo pretilu djecu koja se već liječe lijekovima za liječenje šećerne bolesti. Problem je kod šećerne bolesti što u razvoju nema simptoma, a kada se oni razviju već je uništeno 50 posto stanica gušterače. Osoba tada mora uzimati više lijekova, a već može imati i oštećene ciljne organe, oštećeno srce, može razviti arterijsku hipertenziju, u većem je riziku za moždani udar, za kronično oštećenje bubrega. Sve to treba imati na pameti – rekla je doc. Mirošević.
Znaci osteoporoze
Posebno su poglavlje u ženskom životu, naravno, perimenopauza i menopauza. U tom razdoblju gubi se menstrualni ciklus, što prate valunzi, noćna znojenja, poremećaji sna, promjene raspoloženja, teškoće s koncentracijom i još mnogo toga. Dolazi i do promjena u raspodjeli masnog tkiva i tjelesnom sastavu, čime dirigiraju hormoni. Bolest o kojoj se ne govori često i koja nema upozoravajuće simptome je osteoporoza i o njoj svaka žena treba misliti na vrijeme: zdravo se hraniti, biti fizički aktivna, jesti proizvode bogate kalcijem, izlagati se dovoljno suncu, po potrebi uzimati suplemente vitamina D.
– Kost je prokrvljen organ i ako u nju krvotokom dopremite dovoljno kalcija i vitamina D, bit će čvrsta. No, sve to kreće u mladosti, kako biste kad uđete u menopauzu i kasnije, kad padne razina ženskog spolnog hormona estradiola, imali što čvršće, gušće kosti. Osteoporoza se ne može prepoznati na temelju simptoma, ali ako su vam se majka ili baka naglo smanjile, to znači da su im se spljoštili kralješci, pa su izgubile na visini. Ili ako je žena jako pognuta, i to je znak osteoporoze – naglasila je doc. Mirošević.
Mentalno zdravlje
Kasno prepoznavanje signala tijela kod žena i sporo reagiranje na njih, složile su se predavačice na konferenciji, dolazi zbog toga što žene često stavljaju potrebe drugih ispred vlastitih, zato što se prilagođavaju nelagodi, zato što nastavljaju funkcionirati unatoč umoru, boli ili drugim simptomima i zato što su naučene zanemarivati vlastite potrebe. Žene nose još jedan teret, a to je veći dio neplaćene skrbi – brinu se o kućanstvu, obitelji, djeci, bolesnom partneru...
- Mentalno zdravlje žena mijenja se kroz život i u svakoj dobi treba podršku. U adolescenciji najveći su izazovi poremećaji hranjenja, ugroženo samopoštovanje i digitalni pritisci kojima su djevojke izložene. U reproduktivnoj dobi glavnu ulogu preuzimaju usklađivanje više životnih uloga te trudnoća i postpartalno razdoblje, u perimenopauzi i menopauzi to su promjene raspoloženja, poremećaji spavanja i kognitivne smetnje, a u starijoj dobi usamljenost, skrb za partnera, demencije i depresija – istaknula je prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, spec. psihijatrije, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”.
Koliko voća pojedete?
Pravilna prehrana ima golemu ulogu u očuvanju zdravlja, i tjelesnog i mentalnog. Zanimljivo je stoga bilo čuti da samo deset posto žena jede preporučenih pet serviranja voća i povrća na dan.
- S druge strane, njih 26 posto ne jede voće i povrće svakog dana – navela je doc. dr. sc. Valentina Rahelić, mag. nutr., Služba za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb. - Poznato je da svakodnevna konzumacija preporučenih količina voća i povrća, pogotovo u dječjoj i adolescentskoj dobi, može prevenirati razvoj brojnih kroničnih bolesti, a u ženskoj populaciji i karcinom dojke.
Stalni umor, povišen tlak, debljanje, slabije kretanje, stres... sve te i neke druge pojave nerijetko doživljavamo kao normalan dio svakodnevice, kao nešto što neizbježno dolazi sa životnim zahtjevima i godinama, pa im se malo-pomalo nastojimo prilagoditi. To je pogrešno, poručile su zaključno stručnjakinje s konferencije, te promjene ne bismo trebali zanemarivati, nego, naprotiv, trebali bismo što prije na njih reagirati, prije nego što nam ozbiljno ugroze zdravlje. Konferencija je održana u sklopu Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj 2026. godine pod sloganom „Zdravlje na duge staze“.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....