Žene u Hrvatskoj žive šest godina dulje od muškaraca. Stručnjak otkriva što im skraćuje život

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, žene u Hrvatskoj žive u prosjeku gotovo šest godina dulje od muškaraca. Slično je i na globalnoj razini. Iako se dio razlike može objasniti biološkim čimbenicima, sve je više dokaza da važnu ulogu imaju i životne navike, društvena očekivanja te način na koji muškarci pristupaju vlastitom zdravlju.

Zašto muškarci češće umiru od bolesti srca i krvnih žila, pojedinih vrsta raka, samoubojstava i posljedica ozljeda, pitanja su kojima su se bavili istraživači u znanstvenim radovima objavljenima u uglednom časopisu The Lancet. Analizirajući globalne zdravstvene podatke od 1990. do 2023. godine, znanstvenici su utvrdili da se muškarci suočavaju s određenim biološkim nedostacima, ali na njihovu smrtnost snažno utječu i pušenje, alkohol, rizična ponašanja, ekonomska nesigurnost, društvena izolacija i odgađanje odlaska liječniku.

Biologija muškarcima ne ide uvijek u prilog

Dio razlike u očekivanom trajanju života povezan je s genetikom i funkcioniranjem imunosnog sustava. Žene imaju dva X kromosoma, dok muškarci imaju jedan X i jedan Y kromosom. Drugi X kromosom može pružiti određenu zaštitu od nasljednih bolesti povezanih s mutacijama gena, jer u nekim slučajevima zdravija kopija gena može ublažiti učinak oštećene. Razlike u spolnim kromosomima mogu utjecati i na osjetljivost na pojedine vrste raka. Uz to, postoje razlike u imunosnom odgovoru muškaraca i žena. Muškarci, primjerice, mogu imati slabiji imunosni odgovor na određene infekcije, piše The Telegraph.

Urolog i profesor James Catto sa Sveučilišta u Sheffieldu, jedan od istraživača koji se bavio ovim pitanjem, upozorava da biološke razlike ipak ne objašnjavaju cijeli jaz. Ulogu imaju i spolni hormoni, no testosteron se ne smatra presudnim čimbenikom koji muškarcima skraćuje život. Drugim riječima, genetika može pridonijeti razlici, ali mnogo toga ovisi o čimbenicima na koje je moguće utjecati.

Pušenje, alkohol i rizična ponašanja uzimaju danak

Životne navike jedan su od važnijih razloga zbog kojih muškarci češće obolijevaju i umiru ranije. Pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, različitih vrsta raka i drugih kroničnih zdravstvenih problema.

Iako su štetne za oba spola, takve su navike u nekim sredinama snažnije povezane s muškim društvenim obrascima, pa tako i u našem podneblju. Alkohol, primjerice, često se povezuje s druženjem, sportom i tradicionalnom predodžbom muškosti, dok se pušenje i druga rizična ponašanja mogu doživljavati kao znak samostalnosti ili neustrašivosti.

Odgađaju odlazak liječniku

Muškarci su skloniji odgađati pregled, zanemarivati simptome ili čekati da zdravstveni problem postane ozbiljniji. Pritom nije uvijek riječ samo o želji da budu izdržljivi ili da ne pokažu slabost. Prema iskustvu profesora Cattoa, dio muškaraca izbjegava liječnika zbog srama i nelagode povezane s određenim zdravstvenim tegobama.

Primjerice, problemi s mokrenjem, erektilna disfunkcija i tegobe povezane s prostatom mogu biti tema o kojoj muškarci nerado razgovaraju. Neki zbog straha od neugodnog pregleda odgađaju pretrage vezane uz rak prostate, a to može imati ozbiljne posljedice.

– Često muškarci kroz filmove i šale na internetu urološki pregled povezuju isključivo s digitorektalnim pregledom prostate. Iako je muškarcima psihički neugodan zbog same prirode, važno je naglasiti da on nije nužan kod apsolutno svakog preventivnog pregleda te ga radimo kada imamo indikaciju. Ako se i radi, traje doslovno nekoliko sekundi i ne boli. Taj nam kratki pregled prstom daje informacije o površini i tvrdoći prostate koje nam ni ultrazvuk ni PSA ne mogu u potpunosti zamijeniti – objašnjava za portal Živim urolog Sven Nikles.

Zanimljivo je i da se razlika u odlascima liječniku između muškaraca i žena smanjuje među umirovljenicima i osobama koje već imaju dijagnosticirane zdravstvene probleme. To upućuje na zaključak da muškarci ne izbjegavaju nužno zdravstvenu skrb u svim okolnostima, nego je češće zanemaruju dok se osjećaju zdravo.

Ekonomska nesigurnost utječe na zdravlje

Očekivano trajanje života ne ovisi samo o genetici i osobnim navikama. Veliku ulogu imaju i prihodi, obrazovanje, zaposlenost te dostupnost zdravstvene skrbi. Ekonomska nesigurnost može posebno teško pogoditi muškarce koji odrastaju uz tradicionalno očekivanje da moraju biti glavni hranitelji obitelji, financijski neovisni i sposobni sami rješavati probleme. Kada izgube posao ili se suoče s dugotrajnom nezaposlenošću, takva očekivanja mogu dodatno pojačati osjećaj neuspjeha, frustraciju i socijalnu izolaciju. U takvim okolnostima, objašnjava Catto, zdravstveni problemi često nisu jedini izazov. Nezaposlenost i siromaštvo također doprinose povećanju stresa, a mogu potaknuti i nezdrave navike te konačno otežati pristup preventivnim pregledima i liječenju.

Društvene mreže i idealizirana muškost

Digitalno okruženje također može negativno utjecati na predodžbu o tome kakav bi muškarac trebao biti. Među ostalim, nerijetko se stvara uvjerenje da muškarac ne smije pokazivati ranjivost, tražiti pomoć ili otvoreno govoriti o svojim problemima.

Usamljenost kao ozbiljan zdravstveni rizik

Društvena izolacija još je jedan čimbenik koji može pridonijeti ranijoj smrtnosti muškaraca. Nedostatak bliskih odnosa i podrške ne utječe samo na mentalno zdravlje, nego se povezuje i s većim rizikom od tjelesnih bolesti i prerane smrti. Istraživanje iz 2025., provedeno na više od 320.000 odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazalo je da je društvena izolacija povezana s 41 posto većim rizikom od prerane smrti kod muškaraca. Kod žena je povećanje rizika iznosilo 25 posto. Muškarci često imaju uži krug bliskih prijateljstava i rjeđe razgovaraju o emocionalnim teškoćama.

– To može postati osobito problematično u razdobljima bolesti, gubitka posla, prekida veze ili drugih životnih kriza – ističe Catto.

Koraci prema zdravovječnosti

Nekoliko je važnih koraka koje muškarci mogu učiniti još u mladim danima:

• Redovito odlazite na kontrolne i sistematske preglede: ne čekajte pojavu ozbiljnih simptoma. Pratite krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi te razgovarajte s liječnikom o potrebnim preventivnim pregledima.
• Prestanite pušiti i ograničite unos alkohola: obje navike povećavaju rizik od niza kroničnih bolesti i prerane smrti.
• Budite tjelesno aktivni: redovito kretanje, trčanje, hodanje ili drugi oblici vježbanja pridonose zdravlju srca i krvnih žila.
• Vodite računa o prehrani: uravnotežena prehrana i održavanje zdrave tjelesne mase smanjuju rizik od metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti. U ovom koraku vam mogu pomoći nutricionisti.
• Njegujte prijateljstva i odnose: razgovor s bliskim osobama i traženje podrške u teškim razdobljima važni su za mentalno i tjelesno zdravlje.
• Brinite za svoje mentalno zdravlje: depresija, tjeskoba, osjećaj usamljenosti i suicidalne misli zahtijevaju ozbiljnu pozornost i pravodobnu stručnu pomoć.

Razlika u životnom vijeku žena i muškaraca, dakle, nije samo pitanje biologije. Na nju utječu i navike, društvene okolnosti, odnosi s drugim ljudima te spremnost da se na vrijeme reagira na zdravstvene probleme. Muškarci ne mogu promijeniti svoje kromosome, međutim, mogu promijeniti mnoge odluke koje utječu na njihovo zdravlje i duljinu života.