Dr. Sven Nikles upozorava: Ovo je najopasniji simptom koji muškarci nikada, ni pod kojim izgovorom ne bi smjeli ignorirati

Muškarci će prije priznati da im automobil nešto čudno lupa nego da ih nešto boli. Dok će zbog neobičnog zvuka motora odmah potrčati majstoru, vlastito zdravlje često će ignorirati sve dok ih simptomi doslovno ne prisile na odlazak liječniku.

Upravo takvo odgađanje može imati ozbiljne posljedice jer neke od najopasnijih bolesti, uključujući rak prostate i testisa, u početnim fazama ne moraju izazivati nikakve tegobe.

Studeni, mjesec u kojem se diljem svijeta obilježava Movember, zato je idealna prilika da podsjetimo muškarce kako preventivni pregled nije znak slabosti, nego odgovornosti prema vlastitom zdravlju.

O tome kada prvi put treba posjetiti urologa, koje simptome nikada ne smijemo ignorirati i zašto petnaest minuta u liječničkoj ordinaciji može spasiti život, razgovarali smo s dr. sc. Svenom Niklesom, dr. med., urologom.

- Prevencija uroloških problema je, kao i u drugim granama medicine, ono najvažnije i čemu kao struka težimo. Međutim, u urologiji često ne možemo u klasičnom smislu prevenirati bolest jer nemamo uvijek jasnu uzročno-posljedičnu vezu kao što je to, primjerice, slučaj kod pušenja i karcinoma pluća. Zato se zapravo najviše oslanjamo na rano otkrivanje, jer mnoge ozbiljne urološke i onkološke bolesti u ranim, potpuno izlječivim fazama ne pokazuju apsolutno nikakve simptome. U studenom, koji je posvećen muškom zdravlju, poseban naglasak stavljamo na dvije maligne bolesti, karcinom prostate i karcinom testisa. Karcinom testisa ne možemo prevenirati, a pogađa uglavnom mlađe muškarce. Zato je ključ u redovitim samopregledima kako bismo bolest detektirali u najranijoj fazi. Nažalost, u praksi viđamo da pacijenti zbog srama mjesecima ignoriraju bezbolnu kvržicu, čime se nepotrebno komplicira onkološko liječenje. S druge strane, iako se karcinom prostate dovodi u vezu s lošim životnim navikama (pretjerana tjelesna težina, konzumacija alkohola, crvenog mesa i pušenje), puno su važniji obiteljska anamneza i dob. Ključ uspješnog liječenja je ponovno rano otkrivanje. Već više od 30 godina koristimo krvni marker PSA, koji nam u većini slučajeva pomaže da bolest otkrijemo na vrijeme. U ranoj fazi rak prostate ne izaziva tegobe, a kada pacijenti dođu liječniku tek zbog bolova u zdjelici ili kostima, bolest je nerijetko već uznapredovala - objašnjava doktor Nikles.

Prvi pregled

Dodaje da kada muškarci predugo odgađaju posjet urološkoj ambulanti do pojave prvih smetnji, često se gubi onaj ključni prozor za jednostavno izlječenje.

- Druge bolesti koje viđamo u takvim situacijama su tumori mokraćnog mjehura i bubrega, ignoriranje bezbolne krvi u mokraći uz izgovor da se "dogodilo samo jednom" najčešći je razlog kasnog otkrivanja ovih opasnih karcinoma. Tu je i uznapredovalo dobroćudno povećanje prostate, gdje toleriranje slabog mlaza i učestalog noćnog mokrenja godinama može dovesti do potpunog zastoja urina, pa čak i trajnog oštećenja funkcije mjehura i bubrega. Također, erektilnu disfunkciju muškarci zbog nelagode često prešućuju, a zapravo predstavlja jedan od najranijih indikatora ozbiljnih neprepoznatih kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti - kaže.

S koliko bi onda godina muškarac trebao prvi put posjetiti urologa, čak i ako nema nikakvih simptoma?

- To ovisi prvenstveno o životnoj dobi, ali i o obiteljskoj anamnezi pacijenta. Ako govorimo o općoj populaciji muškaraca koji se osjećaju potpuno zdravo i nemaju nikakvih smetnji s mokrenjem, preporuke su da bi prvi preventivni urološki pregled trebalo obaviti u 50. godini života. Taj pregled obavezno uključuje vađenje krvi za tumorski marker PSA te klinički pregled prostate.

Međutim, postoje dvije iznimno važne iznimke. Prva su muškarci s pozitivnom obiteljskom anamnezom. Ako je netko u užoj obitelji (otac, brat, djed, majka, baka) bolovao od raka prostate ili dojke, rizik za razvoj te bolesti je značajno veći. Takvi bi muškarci svoj prvi preventivni pregled trebali obaviti ranije, već između 40. i 45. godine. Određivanje prve, bazične vrijednosti PSA u toj dobi izuzetno nam je korisno za praćenje trenda u budućnosti. Druga iznimka su mlađi muškarci u dobi između 20 i 30 godina. Oni ne moraju obavljati redovite preventivne preglede kod urologa ako nemaju simptoma. Ipak, budući da se u toj dobi najčešće javlja rak testisa, obavezan je mjesečni samopregled testisa kod kuće. Bilo kakva napipana bezbolna kvržica, promjena veličine testisa, pojava krvi u mokraći ili smetnje sa spolnim zdravljem apsolutni su razlog za hitan posjet urologu, bez obzira na dob - upućuje Nikles. Nadovezuje se kako su preventivni pregledi ključni faktor ranog otkrivanja. U tridesetima apsolutni prioritet ostaje mjesečni samopregled testisa, jer je to razdoblje najvećeg rizika za taj oblik karcinoma. Redoviti posjeti urologu u toj dobi nisu nužni bez prisutnih simptoma, ali savjetuje opće sistematske preglede budući da je uredno krvožilno i metaboličko zdravlje preduvjet za kasnije izbjegavanje erektilne disfunkcije i drugih uroloških bolesti.

Ulaskom u četrdesete, muškarci s genetskim rizikom u obitelji trebaju obaviti prvi urološki pregled i izvaditi bazični PSA. Za muškarce bez tog rizika preporučljivo je napraviti barem ultrazvuk abdomena kako bi se na vrijeme otkrili eventualni "tihi" i bezbolni tumori bubrega. Pedesete su pak prekretnica kada preventivni urološki pregled postaje obavezan za sve muškarce. On tada obuhvaća PSA marker, ultrazvuk cijelog urotrakta i klinički pregled, nakon čega urolog određuje daljnju dinamiku kontrola.

Nakon šezdesete godine dolasci urologu u pravilu postaju godišnji. Uz nastavak onkološkog praćenja, fokus se proširuje i na samu funkciju mokrenja. Budući da tada benigno povećanje prostate (BPH) postaje svakodnevica, redovitim praćenjem na vrijeme sprječavamo teže komplikacije o kojima smo govorili, poput potpunog zastoja urina i oštećenja mjehura.

Ne smijete dopustiti da vas sram, strah od neugodnog pregleda ili lažni osjećaj nedodirljivosti koštaju zdravlja, a u konačnici i života

KARLA KURPEZ CROPIX

Većina muškaraca zapravo zazire od pregleda i odlaska kod urologa jer se boji kako to izgleda.

- Upravo je taj strah od neugode glavni razlog zašto muškarci godinama odgađaju dolazak u ambulantu i zašto često gubimo onaj dragocjeni prozor za rano otkrivanje bolesti. Istina je zapravo potpuno drugačija. Preventivni urološki pregled je brz, rutinski i apsolutno bezbolan.

Cijeli posjet započinje razgovorom o općem zdravlju, navikama mokrenja i obiteljskoj anamnezi. Nakon toga slijedi jednostavan ultrazvuk preko trbuha kojim detaljno pregledavamo bubrege, mokraćni mjehur i samu prostatu, uz analizu krvnog nalaza PSA markera o čijoj smo važnosti već govorili. Često muškarci kroz filmove i šale na internetu urološki pregled povezuju isključivo s digitorektalnim pregledom prostate. Iako je muškarcima psihički neugodan zbog same prirode, važno je naglasiti da on nije nužan kod apsolutno svakog preventivnog pregleda te ga radimo kada imamo indikaciju. Ako se i radi, traje doslovno nekoliko sekundi i ne boli. Taj nam kratki pregled prstom daje informacije o površini i tvrdoći prostate koje nam ni ultrazvuk ni PSA ne mogu u potpunosti zamijeniti. U konačnici, cijeli posjet urologu traje petnaestak minuta, ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu, a donosi dugoročan mir i sigurnost koji doslovno mogu spasiti život - poručuje stručnjak Nikles.

Simptomi koji se ne smiju ignorirati

Napominje da je pojava bilo kakvih simptoma jasan znak tijela da više nema prostora za odgađanje.

- Najopasniji simptom koji muškarci nikada, ni pod kojim izgovorom ne bi smjeli ignorirati je pojava krvi u mokraći, osobito ako je potpuno bezbolna. Kao što sam ranije istaknuo, to je najčešći i najraniji znak tumora mokraćnog mjehura ili bubrega. Pacijenti ga, nažalost, često zanemare baš zato što nema drugih simptoma - kaže on.

Drugi apsolutni alarm je bilo kakva napipana bezbolna kvržica, otvrdnuće ili promjena u veličini i obliku testisa. Kod mlađih muškaraca to zahtijeva hitan pregled bez ikakvog čekanja, srama ili pokušaja samoliječenja jer vrijeme u takvim situacijama igra ključnu ulogu u pravovremenom liječenju. Značajne promjene u mokrenju također se nikako ne smiju prihvatiti kao "normalan dio starenja".

- Ako primijetite izrazito slab mlaz, osjećaj nepotpunog pražnjenja, učestalo buđenje noću radi odlaska na toalet ili u najgorem slučaju, bol i potpunu nemogućnost mokrenja, to su jasni znakovi da povećana prostata ozbiljno ugrožava funkciju mokraćnog mjehura i bubrega. Na kraju, neobjašnjivi bolovi u zdjelici, donjem dijelu leđa ili kostima mogu ukazivati na već uznapredovale probleme s prostatom, dok pojava erektilne disfunkcije zahtijeva obradu jer je nerijetko prvi vjesnik skrivenih krvožilnih i metaboličkih bolesti. Nijedan od ovih simptoma ne prolazi sam od sebe i svaki zahtijeva brzu i stručnu urološku procjenu - poručuje muškarcima urolog.

Kad bi muškarcima u povodu Movembera mogao dati samo jedan savjet, on bi glasio: ne smijete dopustiti da vas sram, strah od neugodnog pregleda ili lažni osjećaj nedodirljivosti koštaju zdravlja, a u konačnici i života. Briga o vlastitom zdravlju nije znak slabosti, već pokazatelj zrelosti i najveće odgovornosti prema sebi i svojoj obitelji!

Dodao je kako jedan preventivni urološki pregled traje samo petnaestak minuta, rutinski je i potpuno bezbolan, a pruža dugoročan mir.

- Nemojte ignorirati prve znakove i čekati da se tegobe razviju jer tada gubimo onu najvažniju prednost, a to je vrijeme. Osluškujte svoje tijelo, usvojite naviku samopregleda i odvojite taj kratki trenutak za posjet liječniku jer taj jedan mali korak doslovno čini razliku između jednostavnog izlječenja i teške borbe za život - poručio je dr. Sven Nikles.