Revolucionarna studija: znanost otkriva točnu točku početka starenja i koji organi prvi gube vitalnost

Hrvatska se svrstava među najstarije nacije u Europi. Udio osoba starijih od 65 godina premašuje 22 posto populacije i to je samo jedan od brojnih razloga zašto bi nas trebao zanimati odgovor na pitanje kada uistinu počinje fizički pad. Tako reći, do jučer bili smo uvjereni da je starenje spor i stalan proces, no novo međunarodno istraživanje preokreće naglavce takvo uvjerenje: otkriveno je da zapravo postoji prekretnica, prava biološka prekretnica koja se događa točno oko 50. godine života. Studija koju su proveli znanstvenici Kineske akademije znanosti, objavljena u prestižnom časopisu Cell, analizirala je ponašanje proteina u 13 različitih ljudskih tkiva, prvi put mapirajući starenje organa iznutra.

Krvne žile stare prve

Istraživači su otkrili da ne stare svi organi istom brzinom. Kardiovaskularni sustav tu preuzima vodeću ulogu. Aorta je prva „pod napadom”. To je najosjetljivije tkivo i već između 45. i 55. godine života aorta prolazi kroz drastično preoblikovanje proteina. Gušterača i slezena počinju proces starenja odmah nakon krvnih žila. To su organi koji pokazuju znakove starenja, utječući na proizvodnju enzima i imunološki odgovor. Ovo otkriće posebno je relevantno za Europu, gdje su kardiovaskularne bolesti još uvijek vodeći uzrok smrti i odgovorne za gotovo polovicu svih smrti. Slično je stanje i u Hrvatskoj, gdje čine otprilike 40 posto svih smrtnih slučajeva. Saznanje da „motor” počinje mijenjati brzine u dobi od 50 godina otvara nove mogućnosti za ciljanu prevenciju.

Šokantan eksperiment

Kako bi potvrdili rezultate, autori studije izolirali su specifični protein starenja koji se nalazi u ljudskim aortama i ubrizgali ga mladim miševima. Rezultati su bili šokantni: tretirani miševi pokazali su trenutačni pad fizičkih performansi, gubitak snage, koordinacije i izdržljivosti te rane znakove starenja krvnih žila. To pokazuje da starenje nije samo stvar „trošenja”, već ga pokreću specifični proteinski glasnici koji cirkuliraju u našim tijelima.

44? 50? Ili možda 60? Koja je kritična točka?

Znanstvena rasprava oko tog pitanja prilično je žustra. Dok se spomenuta studija fokusira na dob od 50 godina, istraživanje objavljeno u časopisu Nature Aging u kolovozu 2024. identificiralo je dvije druge kritične točke. Prva je u 44. godini, kada dolazi do promjena u metabolizmu alkohola i kofeina (zato više ne možemo podnijeti aperitive ni kavu tako dobro), a druga u 60. godini, kada dolazi do kolapsa imunološke regulacije i funkcije bubrega. U svakom slučaju, oblikuje se slika „brzog” starenja. Čini se da je dobna skupina između 45. i 55. godine ona u kojoj se događa prekretnica za duboko preoblikovanje tkiva.

Prema „Proteinskom atlasu”

Cilj autora studije sada je izgraditi sveobuhvatni atlas koji pokriva 50 godina ljudskog života. Identificiranje ovih 48 proteina povezanih s bolestima povezanim sa starenjem (od raka do fibroze) omogućit će razvoj budućih lijekova protiv starenja sposobnih usporiti ili zaustaviti propadanje organa prije nego što postanu patološki promijenjeni.