5000 STOPLJENICA Od glasovira do Brangeline i početka trumpokalipse

Troje mladih znanstvenika, jezikoslovaca – Ivan Marković, Ivana Klindić i Iva Borković – objavilo je na internetu zanimljiv rječnik i najavilo njegov izlazak u knjižnom obliku: “Hrvatski rječnik stopljenica” (HRS). Bilježi i objašnjava više od 5000 stopljenica, koje su se u hrvatskim tekstovima pojavile od 1860-ih do suvremenosti.

To su riječi “nastale stapanjem neznačenjskih dijelova više ishodišnih riječi i pojmova koje one znače”. “Počupane” su iz čak 550 žanrovski i diskursno veoma različitih vrela svih registara: iz domaće i prijevodne beletristike, tiskane i internetske publicistike, znanstvenih i leksikografskih radova, prijevodnih televizijskih potpisa, stripova i karikatura, internetskih foruma, blogova i memova, jezika reklame, razgovornoga jezika i slenga. Riječ je o specifičnom, no kulturalno bogatom domaćem rječniku, koji obaseže više od 1200 kartica.

U zemlji čudesa

U njegovu predgovoru Ivan Marković podsjetio je da se Heineova stopljenica “familionarno”, umjesto “ispravnog” familijarno, zove “mješanica” (nj. Mischwort), te da je nastala prvom tehnikom vica, koju nešto kasnije (1905) spominje Sigmund Freud – zgušnjavanjem, zbijanjem i sažimanjem. Kao autora stopljenica Marković, također, navodi matematičara i fotografa Lewisa Carrolla i njegovu “Alicu u zemlji čudesa” (1865.; e. Alice’s adventures in Wonderland), odnosno drugu knjigu o Alisi (1871., Što je Alica otkrila iza zrcala – e. Through the looking-glass, and what Alice found there).

Englezove stopljenice na hrvatski je preveo Antun Šoljan, stvarajući “đipahan” (đipati x živahan), “froktati” (frktati x roktati) i mnoge druge. Carroll je genijalno izmislio neprevedivu životinju “snark”, nastalu od zmije (“snake”) i morskog psa (“shark”). (U engleskom se stapanje naziva “blending”.) Na domaćem pak, na hrvatskom terenu, HRS uzima za nultu stopljenicu Šulekov “glasovir”, koji je nastao križanjem ili cijepljenjem “glasa” i “klavira”. I to je njegova najstarija riječ, a potječe iz 1860.

Od mnogih stopljenica potpisanom novinaru prvo pada napamet “vjetropir”, moja prva takva riječ, nastala stapanjem “vjetra” i “pira”. Pirovanje vjetra, dakle. (Ako to nije bila: “jebivjetar”.) Odrasli su tako opisivali našu djetinju neodgovornost. Riječ je, u međuvremenu, nestala, kao i sinonim “veterhanzl”. Zaboravio je i HRS.

Moja druga asocijacija potječe od jezičnih silnika, iz vremena NDH. “Brzoglas” je trebao postati “čisti” hrvatski za telefon. “Samovoz” za auto, isto tako. U godinama Domovinskog rata “zrakomlat” je trebao obnoviti volju za “iransko-hrvatskim”, da ne velim “gotsko-hrvatskim” korijenima. Sličnih riječi bilo je mnogo, a doimaju se kao jezične karikature, i listom svjedoče da je svako nasilje, pa i takvo nad leksikom, jalovo. HRS te tri riječi nema.

Čistunci bi, vjerojatno, “strijeljali” stopljenicu “besparica”, stvorenu križanjem dviju riječi “bez” i “para”, ili bi je barem pretvorili u “bezlipicu”, ako ne lipicanera. Danas je ona, u svakom slučaju, često korištena stopljenica i dobar opisivač društvenog stanja. Besparicu, isto tako, nisam našao u e-izdanju ovoga rječnika. Vjerojatno zato što “bez” nije samostojeća riječ, kao “para”.

Ali, u Rječniku se nalazi riječ “beskuće”, koja je stvorena ovako: beskućnik x bespuće. Autori su je pronašli u Feralovca Lucića, u tekstu pod naslovom “Beskuća povijesne zbiljnosti”, od 11. 10. 2012. Dotični tekst govori “o nedostatku mjesta u prihvatilištima za beskućnike” i aludira na Bespuća povijesne zbiljnosti, knjigu Franje Tuđmana. Jasno, posljednja aluzija je temeljna, od nje je ova autorska stopljenica, po svoj prilici, i nastala.

Odmah treba priznati da je stopljenica posljedica talenta, vrlo često osobni doprinos jeziku. I da samo na ovom slovu, odnosno podslovu “B” (Ba – Be), sastavljači duguju dio honorara nadarenosti ikoničnih novina za spašavanje zdravog razuma, Feral Tribunea. Beskuća su možda prejednostavna, ali “Badel-Meinhoff” jest uspješnica stvorena križanjem: Badel x Baader-Meinhof.

Privatizacija

“Feralov Baadel-Meinhof (FT, 13. 10. 2001, n)”, napominju sastavljači i objašnjavaju: “o izjavi HDZ-ova čelnika V. Šeksa da bi se vrh SDP-a morao ograditi od političkoga terorizma prema zadarskoj vijećnici R. Peroš • Badel – proizvođač alkoholnih pića, aluzija na navodne probleme V. Šeksa s alkoholizmom • Baader-Meinhof – ekstremnoljevičarska njemačka teroristička organizacija”. Pretpostavljam da bi FT-ovci s pravom rekli da kratica opisuje privatizaciju dotičnog proizvođača i privatizaciju šire, zar ne?

Na prvi pogled čini se da su Feral Tribune i njegovi novinari najčešći autori stopljenica. Njih i druge medije poglavito izazivaju političari i javne osobe (Bandić, Josipović, Karamarko, Milanović, Sanader i dr.), ali ne samo domaće (Haider i dr.). Na već citirani način političari su dobili najveći broj natuknica u HRS-u. Drugim riječima, bili su česte, vjerojatno najčešće cijepne podloge (termin Ivana Slamniga) za “dodatke”, pa u konačnici za stopljenice. Možda ih politika najviše izaziva.

Istovremeno, među piscima i tvorcima stopljenica, da ne velim starinski: kovanica od dviju riječi, pa i više, HRS ističe pisce Borivoja Radakovića i Tomislava Sabljaka (kao sastavljača Rječnika šatrovačkog). I podcrtava čudesne, ironične i apsurdne leksičke spojeve, kojima je osnovna mana to što dobrim dijelom nisu zaživjeli u svakodnevnom govoru, izvan autorskog jezika, bilo novina, bilo knjiga. Među njima je manji broj riječi poput imenice “bionika” (bio-, živo- x electronics 'elektronika') ili “kamkorder” (kamera x snimač), riječi koje ispunjavaju praznine, a više jest đipahne zafrkancije. Poredane kao u HRS-u zrcalna su slika političko-društvene svakodnevice proteklih četvrt stoljeća. I bit će nezaobilazni otisak duha vremena, kakvog do sada nije ni bilo.

Tiskano izdanje

S ovom vrstom rječnika kasnimo 100 godina za drugima, kažu njegovi sastavljači, iako smo zapadnoeuropsku modu stopljenica pratili još od druge polovice 19. stoljeća. “Osviještene refleksije o njima nije bilo sve do početka 21. stoljeća.” No, lijepo je da bar u nečemu ne prednjačimo. S druge strane, ovaj rječnik ne izgleda kao da je rađen “navrat-nanos”, niti da bi trebao stizati “poodmakle takmace”, već činiti ono što i radi: hvata nasušni dah ili smisao. Možda nominalno jest “u toj utrci dugoprugaš koji trči unatrag”, ali najbolji koji trenutačno imamo.

Hard-print HRS-a već je trebao izaći, no još nije (može se čitati na ovoj stranici: http://stilistika.org/hrvatski-rjecnik-stopljenica). Izdavač Rječnika jest Filozolfski fakultet u Zagrebu, urednik Krešimir Bagić, a vrijeme izdavanja: ovaj prosinac. U međuvremenu je spominjani sastavljač napisao 15. studenoga ove godine: “Stigosmo unijeti još nekoliko desetaka njih (stopljenica), između ostaloga popratiti znakovit razlaz Brangeline i početak trumpokalipse. Stapanju se u hrvatskome zasad ne nazire kraja.” Treba li pojašnjavati par Jolie – Pitt, odnosno D. Trumpa?