BRUXELLES - Europska unija mogla bi zadati još jedan udarac bankama i izdavačima kreditnih i debitnih kartica u namjeri da pomogne potrošačima i smanji provizije za transakcije. Kako donose britanski Financial Times i agencija Bloomberg, pozivajući se na nacrt plana Europske komisije u koji je list imao uvid, to izvršno tijelo EU želi ograničiti provizije koje grupe kao što su Visa i Mastercard uzimaju zbog procesiranja transakcija. Iako se ta svota naplaćuje prodavačima, na kraju troškove snosi potrošač.
Prema tom prijedlogu, EK postavlja ograničenja od 0,2 posto za transakcije debitnim karticama i 0,3 posto kreditnim, što bi za posljedicu imalo smanjenje profita banaka od nekoliko milijardi eura. Ograničenja bi se prvo odnosila na prekogranične transakcije, a zatim i na domaće.
U EU su trenutno velike razlike u provizijama: za transakcije kreditnim karticama u prosjeku se u Francuskoj naplaćuje 0,5 posto, a u Njemačkoj čak 1,8 posto. Za debitne se pak kartice u Danskoj računa provizija od 0,1 posto, a u Poljskoj do 1,6.
Financial Times, pozivajući se na nacrt internog dokumenta Europske komisije, procjenjuje da bi ta mjera mogla smanjiti troškove transakcija, a time i profit banaka sa sadašnjih 4,8 milijardi eura na 2,5 milijardi za debitne kartice te sa 5,7 milijardi na 3,5 milijardi za kreditne kartice.
Prijedlog EK, koji je u nadležnosti povjerenika za financijske usluge Michaela Barniera, kao primjer uzima i nedavni dogovor s dvije najčešće kreditne kartice u EU, Visom Europe i Mastercardom.
Povjerenik EU za zaštitu potrošača, Neven Mimica, iako ova odluka nije izravno u njegovu resoru, naglasio je kako su povećanje količine informacija dostupne potrošačima i pomoć da dobiju što bolju vrijednost za novac i njegovi prioriteti. “Sljedeći tjedan Komisija će predložiti dva važna nacrta zakona kao dio nastojanja da se pojasne pravila plaćanja, uključujući i plaćanja kreditnim karticama, u cijeloj Europi. Podržavam napore povjerenika Barniera i potpredsjednika Almunije da se postojeća praksa inkorporira u EU zakon. Bolje informiranje o visini provizije koja se naplaćuje u takvim plaćanjima donijet će koristi i potrošačima i poduzećima”, rekao je Mimica.
Ova mjera, ako oživi - jer morat će proći dug proces suodlučivanja u EU, zamišljena je da bi se pomoglo potrošačima, no mnogi upozoravaju da će se banke sjetiti i pronaći druge načine kako eventualni gubitak, odnosno manji dobitak, prebaciti na teret potrošača, npr. povećanjem provizije za transakcije i usluge koje su trenutno niže. Uz smanjenje provizije koju bi zaračunavale na plaćanje karticama, banke bi mogle povećati cijene izdavanja kartica i plaćanja pretplate za njih.
Način na koji se obračunavaju provizije, tijekom financijskih transakcija ili pri plaćanju raznim karticama, nije uvijek lako razumljiv. Na teritoriju EU preko kartica se obavljaju transakcije od oko dvije tisuće milijardi eura, a samo u 2011. izdano je čak 727 milijuna bankovnih kartica, što je gotovo jedna i pol kartica po stanovniku EU. Čak 90 posto tržišta u EU imaju Visa i Mastercard. Prodavači plaćaju bankama oko 13 milijardi eura godišnje kao proviziju za transakcije, a čak 70% toga su međusobne provizije banaka.
Postoje krugovi u EU koji bi htjeli potpuno ukidanje provizija pri plaćanju bankovnim karticama. Komisijin prijedlog, koji je procurio u javnost, jedna je vrsta kompromisa jer će banke i dalje zarađivati.
Što to znači za nas?
1. Banke i kartične kuće uzimaju od trgovaca značajne provizije ako žele omogućiti kupcima da njihovu robu kupuju karticama
2. U Njemačkoj provizija na kartičnu transakciju iznosi 1,8 posto, a u Hrvatskoj i do 7 posto
3. Proviziju formalno plaćaju trgovci, a zapravo kupci jer trgovci u pravilu povećaju cijenu proizvoda i tako se naplate
4. Dio trgovaca automatski nudi 10 i više posto popusta ako se plaća gotovinom, a ne karticom
5. Kada se u Hrvatskoj naknada sa 7 posto smanji na 0,2 posto (što je maksimum koji će dopustiti EU), cijene proizvoda trebale bi znatno pasti
Kartičarske kuće smišljaju nove proizvode za osiguranje profita
Iako je prijedlog Bruxellesa, kojeg je objavio Financial Times, još daleko od realizacije, on će se, ako i kada bude prihvaćen, odraziti i na životni standard Hrvata s obzirom na to da je Hrvatska sada punopravna članica Unije.
A, naknade banaka i kartičarskih kuća u Hrvatskoj, žale se trgovci, vrlo su visoke i dosežu i do 7 posto vrijednosti transkacije. To Hrvatsku čini pravim rajem za financijaše koji zarađuju na naknadama.
- Naknade za korištenje kartica u Hrvatskoj su višestruko više od ovih 0,2 % o kojima se sada govori. Kada bi one pale, vjerojatno bi pojeftinile robe i usluge jer se ionako sve veći dio prometa obavlja preko kartica. Mi u svakom slučaju podržavamo tu inicijativu Europske komisije - kaže Boris Vukelić iz Ceha trgovaca Hrvatske obrtničke komore (HOK).
Mogućnost smanjenja naknada za korištenje kartica podržava i Marija Subota, predsjednica Udruženja trgovaca Zagreba.
- Naravno da svatko od nas voli gotovinu, ali nama je u interesu da ljudi plaćaju karticama jer nam to povećava promet. Mi smo zadovoljni i time što, ako netko kupi proizvod na, primjerice, šest rata, mi u roku od dvadesetak dana od banke ili kartičarske kuće naplatimo cjelokupan iznos. No, činjenica je da su naknade previsoke: dio trgovaca ih uključuje u cijenu, ali dio ipak ne i tako sam snosi trošak. Stoga bi za nas tih 0,2 posto naknade bilo odlično rješenje - poručuje Marija Subota.
Iako u bankama i kartičarskim kućama ne otkrivaju koliko godišnje uprihoduju na ime naknada za korištenje kartica, pravdajući se ugovorima koje sklapaju s prodajnim mjestima, jasno je da bi tako nešto bilo još jedan udar na njihovu profitabilnost.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), hrvatske su banke u prvoj polovici prošle godine od raznih provizija i naknada, u što ulaze i naknade za korištenje debitnih kartica, uprihodovale više od dvije milijarde kuna, dok im je neto prihod po toj osnovi iznosio preko 1,4 milijarde kuna. Provizije i naknade jedan od najvažnijih prihoda banaka, a stručnjaci smatraju da će njihov značaj u budućnosti nastaviti rasti.
O tome dovoljno govori i podatak koji smo dobili iz Erste Card Cluba, koji izdaje Diners karticu, a prema kojem su prihodi od naknada od prodajnih mjesta u posljednje dvije godine imali udio od oko 45 posto u operativnim prihodima Erste Card Cluba, te su imali tendenciju blagog rasta u odnosu na godinu ranije.
- Ako bi prošla inicijativa Europske komisije, onda bi to značilo pad prihoda za banke i kartičarske kuće. Izlaz bi vjerojatno morali tražiti u novim izvorima prihoda ili u nekim novim proizvodima - poručuje Tomislav Ćorić, asistent na Katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Prema informacijama iz krugova trgovaca, koji s bankama i kartičarskim kućama sklapaju ugovore, naknade koje im financijaši uzimaju za korištenje debitnih kartica kreću se u rasponu od dva do pet posto, ovisno o prometu koji se njihovim korištenjem ostvari, ali i statusu starog ili novog kiijenta. Tako je, primjerice, jedna od manjih hrvatskih banaka jednom zagrebačkom trgovcu, koji je molio za anonimnost, ponudila sklapanje ugovora po kojem im za mjesečni promet od najmanje 5.000 kuna, ostvaren debitnim karticama koje izdaje ta banka, uzima nakandu od 4,5 posto. U slučaju da je promet manji od 5.000 kuna, naknade raste na pet posto.
To je i razlog zbog kojeg mnogi trgovci radije biraju veće banke, čije se naknade za korištenje debitnih kartica kreću u rasponu od dva do tri posto. Kod korištenja kreditnih kartica naknade su još veće i kreću se u rasponu od četiri do šest posto, a lani su znale dosezati i sedam posto, otkriva naš sugovornik.
Budući da se već dulje vrijeme nalaze na udaru eurokrata, mnoge su kartičarske kuće već srezale naknade koje dobivaju za korištenje svojih proizvoda. Tako se, prema podacima svjetskih medija, u slučaju MasterCarda i Vise naknade u Europi već sada kreću u rasponu od 0,2 do 0,3 %.
'Ako se smanji naknada za kartice, možda ipak ne odustanem od njih'
Modni dizajner Luka Grubišić vlasnik je “LukA couture store & studija” u Zagrebu i već neko vrijeme razmišlja o ukidanju kartičnog plaćanja.
- Naknade su velike, a za sve što mi je plaćeno karticom dugo čekam da uplata sjedne na moj račun. Vrijeme čekanja gotovo je uvijek veće od perioda od tri do pet dana, kako stoji u ugovoru s bankom. No, oni se uvijek pravdaju da se to odnosi na radne dane pa se vrijeme čekanja rastegne i do dva tjedna - nezadovoljan je Grubišić. Osim toga, često kupcima mora objašnjavati da plaćanje gotovinskom karticom nije isto kao plaćanje gotovinom. Kako kaže, u takvim situacijama kupci ne shvaćaju da iako je njima novac istog trena skinut s računa, njemu neće biti uplaćen još sljedećih nekoliko dana. Zbog toga radije uvijek daje popust na gotovinu od oko 10 posto nego da mu postotak zarade odlazi na plaćanje naknade za kartično plaćanje. Ako zaista ukine mogućnost plaćanja karticama, Grubišić će sniziti i cijene svoje robe, no najave banaka da će naknada uskoro iznositi samo 0,2 posto ipak su odgodile tu odluku.
