Uz upozorenja da treba ozbiljno shvatiti “domaću zadaću” iz područja pravosuđa i borbe protiv korupcije, koja dolaze od parlamenata pojedinih članica EU uoči ratifikacije pristupnog ugovora, Hrvatskoj stiže i sve više upozorenja oko pripreme za korištenje fondova EU.
Što čekaju
Krajnje je vrijeme da se hrvatska Vlada i sve nadležne državne službe pripreme za korištenje fondova EU nakon pristupanja u članstvo te da ispune uvjete koje je Europska komisija spomenula u sveobuhvatnom izvještaju o monitoringu. Takve smo poruke prošli tjedan čuli od nekoliko visokih diplomata EU, koji ističu kako su poručili hrvatskoj Vladi da ubrza rad na ispunjavanju tih uvjeta.
Dok su u javnosti posljednjih mjeseci uglavnom dominirale teme vezane za pravosuđe i borbu protiv korupcije, Hrvatsku se sve više upozorava da će izgubiti znatan dio novca iz europskih fondova ako ne bude ozbiljnije radila na pripremi projekata i uspostavi svih potrebnih agencija za distribuciju tih fondova nakon što postane članica.
Navodno je o tome prije otprilike mjesec dana oštro pismo upozorenja potpredsjedniku Vlade i ministru regionalnog razvoja i fondova EU, Branku Grčiću , poslao povjerenik Europske komisije. Prije je slično pismo iz Bruxellesa ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini poslao povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos koji je upozorio da će Hrvatska, ako na vrijeme ne riješi sustav državne pomoći i agencija za plaćanje u poljoprivredi, ostati bez novca iz fondova EU.
Komisija je upozorila da se novac iz fondova, ako do datuma primanja u članstvo Hrvatska ne bude u potpunosti spremna ili se naknadno otkriju slabosti, može obustaviti i nakon pristupanja EU.
Skeptična EU
Naši sugovornici u EU kažu kako su od predstavnika hrvatskih vlasti dobili jamstva da će “sve biti spremno na vrijeme”, ali zbog iskustva s drugim državama Unija postaje sve skeptičnija da će tako doista i biti.
- Vaše gospodarstvo ne cvjeta. Imate puno problema. Investicija gotovo i nema, a upozorili smo vas da niste dovoljno napravili oko pripreme za povlačenje stranih investicija. Ono što vam je sada najmanje potrebno jest da izgubite i dio novca koji je Europska Unija namijenila projektima u Hrvatskoj za prvih pola godine članstva - rekao nam je jedan diplomat EU.
Njegov kolega iz druge države članice dodao je, pomalo cinično, da “u vrijeme krize stare članice mogu čak i profitirati ako Hrvatska ne iskoristi sav novac koji joj je namijenjen jer će se ta sredstva vratiti u proračun”.
Što se tiče upozorenja o mogućim problemima s ratifikacijom, iz EU poručuju da političkih prepreka nema jer su sve vlade država članica privržene ostvarenju cilja - ulasku Hrvatske u punopravno članstvo 1. srpnja sljedeće godine.
Međutim, ni uz najbolju volju te vlade neće moći progurati ratifikaciju ako Hrvatska uskoro ne ispuni sve što od nje traži Europska komisija.
Problematične zemlje
Njemačka i Nizozemska su zasad najproblematičnije oko toga i one će inzistirati na potpuno pozitivnom posljednjem izvješću iz monitoringa, koje se očekuje na proljeće.
Čak se spominje mogućnost da se rok za to izvješće pomakne na ožujak, umjesto travnja, kako bi se ostavilo dovoljno vremena državama koje proces ratifikacije neće dovršiti prije tog izvješća.
Nizozemska vlada uputila je Parlamentarnom odboru dopis o svojim stavovima o Hrvatskoj i drugim državama proširenja.
Bez odugovlačenja
U tom dokumentu vlada Kraljevine Nizozemske izražava “zadovoljstvo zbog kritičnog stava Europske komisije oko Hrvatske” i hitnosti koja se traži od Hrvatske u rješavanju deset spomenutih uvjeta.
Nizozemska vlada uz te uvjete traži od Hrvatske da uloži dodatne napore u suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima kao i veću zaštitu prava manjina.
Nizozemska vlada navodi da dijeli mišljenje Komisije da Hrvatska dobro napreduje, smatra da mehanizmi monitoringa daju rezultate, ali, uzimajući u obzir postavljeni ciljni datum članstva, smatra da “hrvatska Vlada mora još više ubrzati napore i ne smije odugovlačiti”.
Kritike i sumnje da će Hrvatska biti spremna čule su se i od britanskih i njemačkih parlamentaraca. Da bi ublažio te kritike, povjerenik EU za proširenje Štefan Füle je prošli tjedan rekao skupini njemačkih parlamentaraca tijekom boravka u Berlinu kako vjeruje u spremnost i sposobnost hrvatske Vlade da riješi preostala pitanja kako bi Hrvatska bila spremna da kao punopravna članica uđe u EU 1. srpnja sljedeće godine kako je i predviđeno pristupnim ugovorom.
Ozbiljne kritike
Sve kritike i sumnje, kažu naši sugovornici, ne treba podcjenjivati niti ih smatrati dramatičnima.
- To je više poziv na buđenje i jačanje pritiska kako se datum članstva primiče, a ne stvaranje panike - kaže jedan EU diplomat. Poručuju kako je za hrvatsku Vladu važnije od političkog lobiranja u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj koncentrirati se na tehnički “domaći rad” jer političkih prepreka, osim eventualno od Slovenije, zapravo i nema.