Barem tri konzorcija prijavila su jučer Ministarstvu prometa, pomorstva i infrastrukture svoj interes za sudjelovanje u monetizaciji hrvatskih autocesta.
Neslužbena je to informacija koju nam, zbog zakonskih pravila, u Ministarstvu nisu mogli potvrditi.
Velike pripreme
Jedino pouzdano znamo da je zahtjev za sudjelovanjem dao konzorcij koji predvodi investicijska kuća Goldman Sachs, a u kojemu su još tri hrvatska mirovinska fonda (AZ, PBZ Croatia osiguranje i Erste Plavi), Allianz Capital Partners i francuska korporacija Vinci.
Na gotovo 4000 tisuće stranica su financijska izvješća, poslovna dokumentacija, potvrde o kvalificiranosti... i još mnoštvo drugih dokumenata kojima taj konzorcij želi dokazati hrvatskoj Vladi da je sposoban dugoročno upravljati autocestama u Hrvatskoj.
Uključivanje Vincija u konzorcij Goldman Sachsa ne čudi jer ta tvrtka ima veliko iskustvo u upravljanju autocestama, a prema pravilima nadmetanja takav operater je nužan za dobivanje posla u Hrvatskoj.
Svjetski poznata investicijska kompanija Macquarie slovi za glavnog konkurenta spomenutom konzorciju i, prema našim informacijama, također je jučer potvrdila interes za sudjelovanje u monetizaciji.
“Bilo bi čudo da Macquarie ne potvrdi interes nakon toliko priprema”, kaže naš sugovornik. Macquarieu bi partner trebao biti hrvatski RBA mirovinski fond.
Inicijalne ponude
Iako se na početku priče o monetizaciji govorilo da će svi mirovinski fondovi biti na istoj strani, ipak se to nije dogodilo.
Tko je treći interesent i ima li ih više, nismo doznali. U Ministarstvu su zadovoljni odazivom, ali se pozivaju na Zakon o javnoj nabavi i ne žele ništa reći.
“Povjerenstvo Ministarstva nakon isteka roka za dostavu zahtjeva evidentiralo je pristigle zahtjeve za sudjelovanje, a temeljem istih utvrdit će se koji će natjecatelji biti pozvani na dostavu inicijalnih ponuda. Budući da je riječ o pregovaračkom postupku s prethodnom objavom, Ministarstvo ne smije iznositi podatke o sudionicima u postupku, odnosno natjecateljima sve do zaprimanja i javnog otvaranja konačnih ponuda”, kažu u Ministarstvu.
Budući da će do zaprimanja konačnih ponuda proteći još nekoliko mjeseci, o interesu za monetizaciju moći će se samo nagađati. Doznajemo da ni zainteresirani ulagači nisu sretni zbog takve zakonske procedure jer ona otvara prostor svim kritičarima monetizacije.
A njih već sada ima dosta, pa šef cestarskog sindikata Mijat Stanić najavljuje pokretanje inicijative za raspisivanje referenduma o monetizaciji autocesta. Takvo poslovno okruženje svakako nije dobro za posao desetljeća, kako se naziva davanje autocesta u koncesiju.
Monetizacija autocesta od posebne je važnosti za Milanovićev kabinet jer bi novac od koncesije trebao poslužiti za ozbiljno smanjenje javnog duga, ali djelomično i za pokrivanje proračunskog deficita. Bez tog prihoda državne bi se financije mogle naći u slijepoj ulici.
Trošarine iz goriva
Vlada računa da bi od monetizacije mogla dobiti barem tri milijarde eura. Savjetnik za monetizaciju izračunao je da bi za koncesiju u trajanju od 40 godina investitor bio spreman platiti od 2,4 do 2,9 milijardi eura, a ako bi se razdoblje koncesije produljilo na 50 godina, taj iznos mogao bi biti između 2,6 i 3,3 milijarde eura.
U koncesiju bi trebalo ići 1024 kilometra autocesta kojima upravljaju HAC i ARZ. Investitor bi preuzeo naplatu cestarine, upravljanje i održavanje autocesta, dok trošarina od 60 lipa po litri goriva koja se plaća HAC-u ne bi postala dijelom monetizacije.