Kada ćete sljedeći put nekoliko sati prije isteka roka za predaju seminara mahnito pretraživati internet ne biste li pronašli pokoju vrijednu informaciju, vrlo je vjerojatno da ćete završiti upravo na stranicama Wikipedije (Wikipedia.org) - najpoznatije svjetske online enciklopedije koju dnevno uređuju milijuni korisnika diljem svijeta.
Iako je većina sadržaja do kojeg pretraživanjem dolazite na engleskom jeziku, mnogo je toga prevedeno na hrvatski jezik ili je pak na hrvatskom i napisano.
Budući da je Wikipedia "javno vlasništvo" i da svatko može napisati članak vezan uz bilo koju tematiku ili nadopisati postojeći, mora postojati veoma uigran sustav prema kojemu se sadržaji kontroliraju.
Tko su ti ljudi koji marljivo skupljaju, prevode i kontroliraju tekstove da bi mi, kada sljedeći put pretražujemo internet, pronašli nečiju biografiju, što je do DNK ili pak koja su najpoznatija djela P. I. Čajkovskog?
Andrej Šalov
Ante Perkovic
Donatus MayaSimFan
Roberta F. SpeedyGonsales Vodomar
West Brom4ever Damirux
Denny
Duh Svemira
E.coli
Elephantus
Joy
Sombrero
Zmaj
Na hrvatskoj verziji Wikipedije taj poprilično zahtjevan posao odrađuje 16 vrijednih administratora koji kontroliraju unos sadržaja, prevode tekstove te ih pišu, pazeći pritom na njihovu vjerodostojnost, autentičnost i kvalitetu.
Tih 16 uzdanica znanja na hrvatskom internetu svakodnevno odvajaju i po nekoliko sati dragocjenog vremena ne bi li sudjelovali u stvaranju i razvijanju centralnog mjesta palete znanja na internetu. Težak je to posao, kažu, i nije plaćen, no wikipedisti su entuzijasti koji za novac ne mare.
Prije nekoliko dana proslavili su četiri godine postojanja i aktivnog, mogli bismo reći, dobrotvornog rada. Tom se prigodom njih sedam okupilo u Zagrebu gdje smo u intimi doma jedne od wikipedistica, Branke France, s njima popričali o njihovu doprinosu hrvatskoj verziji Wikipedije.
Jedan od administratora, na Wikipediji poznatiji kao SpeedyGonsales, kaže kako je on, kao i većina ljudi koji se "navuku" na Wikipediju, došao na tu adresu sasvim slučajno.
- Na Wikipediju sam došao tražeći neke pojmove putem tražilica. Tada još nisam bio čuo za Wikipediju niti sam znao što je to. Ubrzo sam shvatio o čemu je riječ i, uvidjevši da je mnogo tekstova nepotpuno i da mnogo tema nije obrađeno, odlučio sam se priključiti tadašnjoj ekipi od samo nekoliko desetaka ljudi koji su marljivo unosili članke.
Kako se broj napisanih tekstova povećavao, proporcionalno je rasla i kvaliteta što je u konačnici rezultiralo time da sam postao jedan od administratora hrvatske Wikipedije - objašnjava Speedy te dodaje kako se administrator ne postaje samo pisanjem članaka. Izuzetno je važno, ističe, biti komunikativan i razgovarati s ljudima. Diskutirati s njima o pojedinim temama, načinu rada i u svakom trenu biti fleksibilan i na raspolaganju.
Na isti su način počeli gotovo svi sadašnji administratori hrvatske Wikipedije. Ono što im je u slobodno vrijeme bio hobi, bilo da se radilo o učenju njemačkog jezika, glazbi i poeziji, proučavanju i pisanju biografija poznatih ljudi, vremenom se pretvorilo u strast pisanja i širenja znanja.
Projekt Wikipedije na engleskom jeziku započet je 2001. godine, a od samih početaka, kao što je to slučaj i danas, Wikipediju vodi neprofitna organizacija WikiMedia foundation koja se financira isključivo donacijama. U suradnji s glavnim administratorima Wikipedije, Zdenko Vraničić Denny prvi je zatražio "pravo na koncesiju" i ovaj "open source" projekt počeo i na hrvatskom jeziku. Tada je još bio student, a kako kažu sadašnji administratori, nakon nekog vremena Vrančiću se izgubio svaki trag. On se, prema riječima wikipedista, školovao u Njemačkoj gdje se sada vjerojatno i nalazi.
Parodija na Wikipediju
Na Internetu postoji stranica Uncyclopedia (uncyclopedia.org) koja je vizualno i tehnički koncipirana kao i Wikipedija, no cilj ove stranice zabavnog karaktera je parodiranje Wikipedije, odnosno objavljivanje članaka u kojima su sve činjenice neistine, izvrnute i najčešće vrijeđajućeg karaktera na nacionalnoj i religijskoj osnovi. Ukratko, ona sadrži sve informacije koje, kako kažu njeni autori, nikad nećete trebati.
Ljudi koji danas administriraju domaću Wikipediju i koji nisu administratori, ali su visoko kotirani zbog količine i kvalitete članaka koje unose, dolaze iz svih krajeva Hrvatske, ali i svijeta. Ponajviše ih je u Zagrebu, Rijeci i Splitu, a kako kažu, jedan od administratora je iz Jeruzalema.
Roberta F., jedna od administratorica, objašnjava kako su mnogi počeli na engleskoj Wikipediji, no otkako postoji i domaća verzija, većina je ipak preferira. - Dio zadaće hrvatskih wikipedista, i to ne samo nas dvadesetak administratora, nego svih onih tisuća ljudi koji dolaze na Wikipediju i pišu je, svakako je njegovanje kulture hrvatskog jezika, i pisanja i izričaja - objašnjava Roberta.
Ona pak, kao i većina naših sugovornika, nije htjela iznositi svoje ime u javnost. Kako kaže, za tim nema potrebe jer su nadimci jednako vjerodostojni kada se radi o internetu, posebice o Wikipediji.
Da bi pojedinac postao administrator na Wikipediji, postoji nekoliko preduvjeta koje mora zadovoljiti. Njegov rad mora biti smislen, članci svrhoviti i jezgroviti, napisani objektivnim stilom, pitki i kronološki posloženi. Za takvo pisanje nije potrebno postići određenu dob. Potrebno je biti inteligentan, marljiv, komunikativan i, naravno, kako kažu wikipedisti, imati znanje o pojedinoj tematici. Jedni od najmlađih administratora, Luka Krstulović i MajaSimFan, u nižim su razredima srednje škole.
- Dob nije bitna, nego znanje i ambicija. Administratori smo postali tako što smo dugo vremena bili aktivni na Wikipediji, mnogo pisali, ali i mnogo komunicirali s ljudima i pridonosili razvoju i broju članaka.
No, ne žele svi članovi Wikipedije koji objavljuju članke biti administratori. - Ima ljudi koji pišu na stotine članaka i objavljuju ih na Wikipediji, ali ne žele biti administratori jer ta titula za sobom nosi veliku odgovornost, mnogo ulaganja i još više odricanja - priča Roberta te dodaje kako je jedna od najtežih zadaći administratora procjena članka, odnosno odlučivanje što će se objaviti, a što ne.
- Odlučivanje o sudbini pojedinog članka vršimo zajedno. Najčešće vodimo diskusije na IRC-u (Internet Relay Chat) gdje se dogovaramo o njegovoj vjerodostojnosti, mijenjamo pravopis i gramatiku, provjeravamo činjenice - objašnjava Roberta.
Često se događa da pojedinci na Wikipediju postavljaju autobiografije, u cilju samopromocije, a ponekad se i neki, kako kažu, mali političari pokušavaju promovirati pisanjem o sebi.
- Bilo je pokušaja kada su neki ljudi, profesori s ponekih fakulteta, sugerirali svojim učenicima da pišu o njima i time zarađuju veće ocjene. Naravno, dok vidimo da je netko postavio autobiografiju, a nas 15-ak ne zna tko je taj čovjek niti smo za njega ikad čuli, taj članak uklanjamo jer je riječ o samopromociji koje ovdje ne bi trebalo biti. Pokušavamo ostati objektivni koliko je to god moguće - objašnjavaju wikipedisti te dodaju kako, što se tiče politike, samo nekoliko političara može naći svoje mjesto na njihovim stranicama.
- Radi opće kulture i informiranosti, stavljamo na naše stranice biografije predsjednika države, Vlade i Sabora, kao i gradonačelnike svih gradova u Hrvatskoj. No, dalje od toga ne idemo i svaki pokušaj političara, a bilo ih je, da se promoviraju na Wikipediji završavaju neslavno - kaže Duh Svemira, jedna od administratora. Budući da je Wikipedija višejezični projekt, odnosno da mnogo članaka postoji na više jezika, administratori iz ostalih zemalja međusobno komuniciraju.
- Imamo jako dobar kontakt s adminima iz Njemačke, Slovenije, Bosne, Srbije, Engleske. Međusobno raspravljamo o pojedinim člancima, unapređujemo znanje, integriramo nove programe i sl. - kažu wikipedisti.
Da bi bili administrator, potrebno je i određeno tehničko znanje o računalima i korištenju softvera, no kako kažu, to su stvari koje se brzo uče.
- Samo se poneki admini i korisnici Wikipedije u stvarnom životu bave računalima. Većina nas dolazi iz drugih struka - kažu wikipedisti među kojima ima studenata, doktora, umirovljenika, novinara i uglavnom akademskih građana, no kako se unos članaka vrši pod pseudonimom, o većini wikipedista uglavnom se ne zna ništa više osim nadimka i afiniteta, sudeći prema vrsti članaka koje unose.
Roberta F. kaže kako je najbolja stvar koja se wikipedistima dogodila proteklih godina jest dolazak ADSL tehnologije konektiranja na internet u Hrvatskoj.
- Dok smo tek krenuli, koristili smo kao i svi ostali dial-up vezu koja je bila užasno spora. ADSL nam je promijenio način rada, kvalitetu, broj... ukratko sve. Računalo mi je uključeno cijeli dan, i kad god prođem pokraj njega, pogledam na listu nedavno editiranih članaka i provjerim ih te korigiram - objašnjava Roberta F.
Upravo je to princip praćenja tolikog broja članaka - prema listi posljednih editiranih. Kako kažu, sve se promjene, pa bilo da se radi i o jednom jedinom slovu, automatski zapisuju u "dnevnik" zajedno s IP adresom onoga tko je promjenu napravio. Na taj način administratori mogu odmah reagirati. Na žalost, pričaju, česti su slučaji zloupotrebe.
- Postoje, naravno, pojedinici koji pišu gluposti, pokušavaju potkopati integritet Wikipedije. Zbog toga je ona ponekad nepriznata kao prava enciklopedija, no borimo se s tim na razne načine - kažu administratori.
Osim što se bave navedenim "rutinskim" poslovima, domaći wikipedisti u suradnji sa stranim kolegama razvijaju razne projekte.
- Trenutno radimo na projektu "Udruga građana", a njime želimo postići da Wikipedija postane udruga s mnogo članova koji će na razne načine sudjelovati u njezinu radu. Organiziranjem konferencija i prikupljanjem novca potrebnog za troškove, primjerice za kupnju nekoliko svezaka općih enciklopedija - objašnjava SpeedyGonsales.
Brojka neregistriranih i registriranih korisnika koji svakodnevno unose članke povećava se iz dana u dan, a samim time raste i kvaliteta sadržaja na Wikipediji. Na svjetskoj razini broj članaka doseže milijune, dok se u tražilicama uglavnom pojavljuju pojmovi objavljeni upravo na Wikipediji. Naši se wikipedisti nadaju kako će nastaviti raditi na ovom projektu koliko će god dugo moći, no smjena generacija, članova i administratora, kako kažu, najprirodnija je stvar.
Prema objašnjenu na samoj Wikipediji (Wiki + enciklopedija ), riječ je o višejezičnoj, na Webu zasnovanoj enciklopediji slobodnog sadržaja. Ona postoji kao "wiki", što podrazumijeva da se piše u suradnji s brojnim volonterima, te većinu članaka može mijenjati svatko s pristupom Internetu. Projekt je započet 15. siječnja 2001. godine kao dodatak stručno pisanoj ( i do sada ugasloj ) Nupediji. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacjia Wikimedia Foundation. Ona ima više od 3, 700,000 člana na mnogo jezika ( uključujući i milijun članaka pri engleskoj verziji ).
Kako piše, suosnivač Wikipedije Jimmy Wales projekt naziva "nastojanjem da se višejezična slobodna enciklopedija najviše moguće kvaliteta načini i razdijeli svakom pojedincu na planetu na njegovom materinjem jeziku." Slogan Wikipedije glasi: "Slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati", a razvijena je korištenjem računalnog softvera pod nazivom "Wiki" što dolazi od wiki wiki, a označava nešto "brzo"
Posjećenost Wikipedije dnevno se broji u milijunima, a tijekom 2004. i 2005. godine, broj posjeta bio je toliko velik da se nije mogao pratiti. Kako i Wikipedija odgovara zakonima o autorskim pravima, ona se kontroliraju GNU licencom slobodne dokumentacije (GFDL). Ta licenca autorskih prava omogućava raspoloživost Wikipedijinih članaka tako što dopušta raspačavanje, stvaranje izvedenica i komenrcijalnu upotrebu autorskog sadržaja. Izvorni doprinosi autora projektu podrazumijevaju i davanje autorskog prava pod zastupstvom GFDL-a, piše na Wikipediji.
Najmlađi autor koji piše na Wikipediji je šesnaestogodišnji učenik Medicinske škole u Puli Igor Glišić. U pet mjeseci koliko piše na hrvatskoj inačici svjetske online enciklopedije Igor je napisao više od 130 tekstova.
Najstarija autorica na Wikipediji je Branka France, 63-godišnja umirovljenica iz Zagreba. U svojim umirovljeničkim danima s njemačke Wikipedije prevodi članke o životinjama te ih upotpunjuje informacijama koje sazna u knjigama i na internetu. Članica Wikipedije je već godinu i pol.
Najmlađi član, korisnik hrvatske Wikipedije ima samo sedam godina. Riječ je o autističnom dječaku iz Splita kojega su Wikipedisti upoznali prošle godine.
- Nagovorio je mamu da ga dovede iz Splita na druženje s nama. Koliko se sjećam, on ništa ne piše na Wikipediji, nego istražuje Afriku preko naše stranice - kažu Wikipedisti. (Sanjin Španović)
Nebojša Grbačić
Iako je većina sadržaja do kojeg pretraživanjem dolazite na engleskom jeziku, mnogo je toga prevedeno na hrvatski jezik ili je pak na hrvatskom i napisano.
Budući da je Wikipedia "javno vlasništvo" i da svatko može napisati članak vezan uz bilo koju tematiku ili nadopisati postojeći, mora postojati veoma uigran sustav prema kojemu se sadržaji kontroliraju.
Tko su ti ljudi koji marljivo skupljaju, prevode i kontroliraju tekstove da bi mi, kada sljedeći put pretražujemo internet, pronašli nečiju biografiju, što je do DNK ili pak koja su najpoznatija djela P. I. Čajkovskog?
Andrej Šalov
Ante Perkovic
Donatus MayaSimFan
Roberta F. SpeedyGonsales Vodomar
West Brom4ever Damirux
Denny
Duh Svemira
E.coli
Elephantus
Joy
Sombrero
Zmaj
|
Popis administratora hrvatske verzije Wikipedije
|
Tih 16 uzdanica znanja na hrvatskom internetu svakodnevno odvajaju i po nekoliko sati dragocjenog vremena ne bi li sudjelovali u stvaranju i razvijanju centralnog mjesta palete znanja na internetu. Težak je to posao, kažu, i nije plaćen, no wikipedisti su entuzijasti koji za novac ne mare.
Prije nekoliko dana proslavili su četiri godine postojanja i aktivnog, mogli bismo reći, dobrotvornog rada. Tom se prigodom njih sedam okupilo u Zagrebu gdje smo u intimi doma jedne od wikipedistica, Branke France, s njima popričali o njihovu doprinosu hrvatskoj verziji Wikipedije.
Jedan od administratora, na Wikipediji poznatiji kao SpeedyGonsales, kaže kako je on, kao i većina ljudi koji se "navuku" na Wikipediju, došao na tu adresu sasvim slučajno.
- Na Wikipediju sam došao tražeći neke pojmove putem tražilica. Tada još nisam bio čuo za Wikipediju niti sam znao što je to. Ubrzo sam shvatio o čemu je riječ i, uvidjevši da je mnogo tekstova nepotpuno i da mnogo tema nije obrađeno, odlučio sam se priključiti tadašnjoj ekipi od samo nekoliko desetaka ljudi koji su marljivo unosili članke.
Kako se broj napisanih tekstova povećavao, proporcionalno je rasla i kvaliteta što je u konačnici rezultiralo time da sam postao jedan od administratora hrvatske Wikipedije - objašnjava Speedy te dodaje kako se administrator ne postaje samo pisanjem članaka. Izuzetno je važno, ističe, biti komunikativan i razgovarati s ljudima. Diskutirati s njima o pojedinim temama, načinu rada i u svakom trenu biti fleksibilan i na raspolaganju.
Na isti su način počeli gotovo svi sadašnji administratori hrvatske Wikipedije. Ono što im je u slobodno vrijeme bio hobi, bilo da se radilo o učenju njemačkog jezika, glazbi i poeziji, proučavanju i pisanju biografija poznatih ljudi, vremenom se pretvorilo u strast pisanja i širenja znanja.
Projekt Wikipedije na engleskom jeziku započet je 2001. godine, a od samih početaka, kao što je to slučaj i danas, Wikipediju vodi neprofitna organizacija WikiMedia foundation koja se financira isključivo donacijama. U suradnji s glavnim administratorima Wikipedije, Zdenko Vraničić Denny prvi je zatražio "pravo na koncesiju" i ovaj "open source" projekt počeo i na hrvatskom jeziku. Tada je još bio student, a kako kažu sadašnji administratori, nakon nekog vremena Vrančiću se izgubio svaki trag. On se, prema riječima wikipedista, školovao u Njemačkoj gdje se sada vjerojatno i nalazi.
Parodija na Wikipediju
Na Internetu postoji stranica Uncyclopedia (uncyclopedia.org) koja je vizualno i tehnički koncipirana kao i Wikipedija, no cilj ove stranice zabavnog karaktera je parodiranje Wikipedije, odnosno objavljivanje članaka u kojima su sve činjenice neistine, izvrnute i najčešće vrijeđajućeg karaktera na nacionalnoj i religijskoj osnovi. Ukratko, ona sadrži sve informacije koje, kako kažu njeni autori, nikad nećete trebati.
|
Uncyclopedia
|
Roberta F., jedna od administratorica, objašnjava kako su mnogi počeli na engleskoj Wikipediji, no otkako postoji i domaća verzija, većina je ipak preferira. - Dio zadaće hrvatskih wikipedista, i to ne samo nas dvadesetak administratora, nego svih onih tisuća ljudi koji dolaze na Wikipediju i pišu je, svakako je njegovanje kulture hrvatskog jezika, i pisanja i izričaja - objašnjava Roberta.
Ona pak, kao i većina naših sugovornika, nije htjela iznositi svoje ime u javnost. Kako kaže, za tim nema potrebe jer su nadimci jednako vjerodostojni kada se radi o internetu, posebice o Wikipediji.
Da bi pojedinac postao administrator na Wikipediji, postoji nekoliko preduvjeta koje mora zadovoljiti. Njegov rad mora biti smislen, članci svrhoviti i jezgroviti, napisani objektivnim stilom, pitki i kronološki posloženi. Za takvo pisanje nije potrebno postići određenu dob. Potrebno je biti inteligentan, marljiv, komunikativan i, naravno, kako kažu wikipedisti, imati znanje o pojedinoj tematici. Jedni od najmlađih administratora, Luka Krstulović i MajaSimFan, u nižim su razredima srednje škole.
- Dob nije bitna, nego znanje i ambicija. Administratori smo postali tako što smo dugo vremena bili aktivni na Wikipediji, mnogo pisali, ali i mnogo komunicirali s ljudima i pridonosili razvoju i broju članaka.
No, ne žele svi članovi Wikipedije koji objavljuju članke biti administratori. - Ima ljudi koji pišu na stotine članaka i objavljuju ih na Wikipediji, ali ne žele biti administratori jer ta titula za sobom nosi veliku odgovornost, mnogo ulaganja i još više odricanja - priča Roberta te dodaje kako je jedna od najtežih zadaći administratora procjena članka, odnosno odlučivanje što će se objaviti, a što ne.
- Odlučivanje o sudbini pojedinog članka vršimo zajedno. Najčešće vodimo diskusije na IRC-u (Internet Relay Chat) gdje se dogovaramo o njegovoj vjerodostojnosti, mijenjamo pravopis i gramatiku, provjeravamo činjenice - objašnjava Roberta.
Često se događa da pojedinci na Wikipediju postavljaju autobiografije, u cilju samopromocije, a ponekad se i neki, kako kažu, mali političari pokušavaju promovirati pisanjem o sebi.
- Bilo je pokušaja kada su neki ljudi, profesori s ponekih fakulteta, sugerirali svojim učenicima da pišu o njima i time zarađuju veće ocjene. Naravno, dok vidimo da je netko postavio autobiografiju, a nas 15-ak ne zna tko je taj čovjek niti smo za njega ikad čuli, taj članak uklanjamo jer je riječ o samopromociji koje ovdje ne bi trebalo biti. Pokušavamo ostati objektivni koliko je to god moguće - objašnjavaju wikipedisti te dodaju kako, što se tiče politike, samo nekoliko političara može naći svoje mjesto na njihovim stranicama.
- Radi opće kulture i informiranosti, stavljamo na naše stranice biografije predsjednika države, Vlade i Sabora, kao i gradonačelnike svih gradova u Hrvatskoj. No, dalje od toga ne idemo i svaki pokušaj političara, a bilo ih je, da se promoviraju na Wikipediji završavaju neslavno - kaže Duh Svemira, jedna od administratora. Budući da je Wikipedija višejezični projekt, odnosno da mnogo članaka postoji na više jezika, administratori iz ostalih zemalja međusobno komuniciraju.
- Imamo jako dobar kontakt s adminima iz Njemačke, Slovenije, Bosne, Srbije, Engleske. Međusobno raspravljamo o pojedinim člancima, unapređujemo znanje, integriramo nove programe i sl. - kažu wikipedisti.
Da bi bili administrator, potrebno je i određeno tehničko znanje o računalima i korištenju softvera, no kako kažu, to su stvari koje se brzo uče.
- Samo se poneki admini i korisnici Wikipedije u stvarnom životu bave računalima. Većina nas dolazi iz drugih struka - kažu wikipedisti među kojima ima studenata, doktora, umirovljenika, novinara i uglavnom akademskih građana, no kako se unos članaka vrši pod pseudonimom, o većini wikipedista uglavnom se ne zna ništa više osim nadimka i afiniteta, sudeći prema vrsti članaka koje unose.
Roberta F. kaže kako je najbolja stvar koja se wikipedistima dogodila proteklih godina jest dolazak ADSL tehnologije konektiranja na internet u Hrvatskoj.
- Dok smo tek krenuli, koristili smo kao i svi ostali dial-up vezu koja je bila užasno spora. ADSL nam je promijenio način rada, kvalitetu, broj... ukratko sve. Računalo mi je uključeno cijeli dan, i kad god prođem pokraj njega, pogledam na listu nedavno editiranih članaka i provjerim ih te korigiram - objašnjava Roberta F.
Upravo je to princip praćenja tolikog broja članaka - prema listi posljednih editiranih. Kako kažu, sve se promjene, pa bilo da se radi i o jednom jedinom slovu, automatski zapisuju u "dnevnik" zajedno s IP adresom onoga tko je promjenu napravio. Na taj način administratori mogu odmah reagirati. Na žalost, pričaju, česti su slučaji zloupotrebe.
- Postoje, naravno, pojedinici koji pišu gluposti, pokušavaju potkopati integritet Wikipedije. Zbog toga je ona ponekad nepriznata kao prava enciklopedija, no borimo se s tim na razne načine - kažu administratori.
Osim što se bave navedenim "rutinskim" poslovima, domaći wikipedisti u suradnji sa stranim kolegama razvijaju razne projekte.
- Trenutno radimo na projektu "Udruga građana", a njime želimo postići da Wikipedija postane udruga s mnogo članova koji će na razne načine sudjelovati u njezinu radu. Organiziranjem konferencija i prikupljanjem novca potrebnog za troškove, primjerice za kupnju nekoliko svezaka općih enciklopedija - objašnjava SpeedyGonsales.
Brojka neregistriranih i registriranih korisnika koji svakodnevno unose članke povećava se iz dana u dan, a samim time raste i kvaliteta sadržaja na Wikipediji. Na svjetskoj razini broj članaka doseže milijune, dok se u tražilicama uglavnom pojavljuju pojmovi objavljeni upravo na Wikipediji. Naši se wikipedisti nadaju kako će nastaviti raditi na ovom projektu koliko će god dugo moći, no smjena generacija, članova i administratora, kako kažu, najprirodnija je stvar.
Prema objašnjenu na samoj Wikipediji (Wiki + enciklopedija ), riječ je o višejezičnoj, na Webu zasnovanoj enciklopediji slobodnog sadržaja. Ona postoji kao "wiki", što podrazumijeva da se piše u suradnji s brojnim volonterima, te većinu članaka može mijenjati svatko s pristupom Internetu. Projekt je započet 15. siječnja 2001. godine kao dodatak stručno pisanoj ( i do sada ugasloj ) Nupediji. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacjia Wikimedia Foundation. Ona ima više od 3, 700,000 člana na mnogo jezika ( uključujući i milijun članaka pri engleskoj verziji ).
Kako piše, suosnivač Wikipedije Jimmy Wales projekt naziva "nastojanjem da se višejezična slobodna enciklopedija najviše moguće kvaliteta načini i razdijeli svakom pojedincu na planetu na njegovom materinjem jeziku." Slogan Wikipedije glasi: "Slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati", a razvijena je korištenjem računalnog softvera pod nazivom "Wiki" što dolazi od wiki wiki, a označava nešto "brzo"
Posjećenost Wikipedije dnevno se broji u milijunima, a tijekom 2004. i 2005. godine, broj posjeta bio je toliko velik da se nije mogao pratiti. Kako i Wikipedija odgovara zakonima o autorskim pravima, ona se kontroliraju GNU licencom slobodne dokumentacije (GFDL). Ta licenca autorskih prava omogućava raspoloživost Wikipedijinih članaka tako što dopušta raspačavanje, stvaranje izvedenica i komenrcijalnu upotrebu autorskog sadržaja. Izvorni doprinosi autora projektu podrazumijevaju i davanje autorskog prava pod zastupstvom GFDL-a, piše na Wikipediji.
Što je Wikipedija?
|
Najmlađi autor koji piše na Wikipediji je šesnaestogodišnji učenik Medicinske škole u Puli Igor Glišić. U pet mjeseci koliko piše na hrvatskoj inačici svjetske online enciklopedije Igor je napisao više od 130 tekstova.
Najstarija autorica na Wikipediji je Branka France, 63-godišnja umirovljenica iz Zagreba. U svojim umirovljeničkim danima s njemačke Wikipedije prevodi članke o životinjama te ih upotpunjuje informacijama koje sazna u knjigama i na internetu. Članica Wikipedije je već godinu i pol.
Najmlađi član, korisnik hrvatske Wikipedije ima samo sedam godina. Riječ je o autističnom dječaku iz Splita kojega su Wikipedisti upoznali prošle godine.
- Nagovorio je mamu da ga dovede iz Splita na druženje s nama. Koliko se sjećam, on ništa ne piše na Wikipediji, nego istražuje Afriku preko naše stranice - kažu Wikipedisti. (Sanjin Španović)
Najmlađi autor ima 16, a najstariji 63 godine
|
Nebojša Grbačić