Jovičić: Želim sačuvati stare seoske kuće od propadanja

Na 45 jutara zemlje usred Vukomeričkih gorica podiže se etno-selo Kravaščica u kojem će biti pesedet drvenih kuća iz različitih razdoblja. Riječ je o starim, ali stručno restauriranim kućama iz Turopolja, gornje Posavine, donjeg Pokuplja i s Vukomeričkih gorica.



Naime, priča o etno-selu počela je kada je Radivoje Jovičić, akademski kipar i utjecajni restaurator, kupio zemlju na kojoj želi postaviti pedeset kuća i tako ih spasiti od propadanja.



- Mislim da je najautentičniji naziv za ovaj projekt etno-selo jer će ono biti živo. Želim predstaviti pet stotina godina etnologije s područja Zagreb - Sisak - Karlovac. Između ta tri urbana centra dobro je sačuvan ruralni centar koji se može nositi sa svjetskim centrima (ruralne) kulture. Kravaščica je u središtu toga zavičajnog trokuta - priča Jovičić.



U selo je već premješteno šest starih kuća. Ovisno o vremenskom razdoblju iz kojeg potječu, kuće će biti restaurirane i postavljene u nekoliko zaselaka.



U prvom će zaseoku biti kuće koje su očuvane od vremena sisačke bitke s Turcima, iz 1593., dakle, kuće stare gotovo pet stotina godina. 



Drugi zaselak trebao bi, figurativno, izgledati kao u doba Napoleonovih osvajanja.  



- Najveća je u tome zaseoku kuća obitelji Bobetko, inače rodna kuća generala Bobetka, koja je dobro očuvana - otkriva Jovičić. Bobetkovu je kuću, kao zadružni objekt, za potrebe etno-sela Kravaščica prepustila obitelj Bobetko. 



Osim toga, u jednom dijelu etno-sela bit će smještene i predstavljene kuće iz vremena prije početka Prvog svjetskog rata. To je vrijeme ukrašenih kuća, raskoši, otvorenosti prema vanjskom svijetu, ali i vrijeme narodnih nošnji. U tome bi se dijelu njegovali umjetnički zanati; izrađivali bi se etnološki suveniri za turističke potrebe pa će ondje biti smješten budući etnografski muzej.



Selo će imati i svoj komercijalni dio, zaselak koji će dočaravati izgled sela između dvaju svjetskih ratova. U njemu će biti suvenirnice, restoran, mali hotel i parkiralište.



Postojeća će močvara, koja prekriva velik dio prostora predviđenoga za etno-selo, biti preinačena u kultivirano jezero.



Usto, u Kravaščicu će biti dovezene i postavljene još dvije izdvojene kuće - jedna alpskoga, a druga dinarskog stila građenja. Takvi su stilovi građenja tijekom 19. stoljeća bili prisutni u ovim krajevima.  



- Poistovjećujem se s projektom i imam desetogodišnji plan, a to je da selo postane materijalno samoodrživo. Vjerujem u uspjeh, ulažem rad, a članovi moga tima i nešto novca. Mislim da arhetipski nastupam u pravom trenutku, selo može postati prototip načina na koji treba raditi - zaključio je Jovičić.

Profesionalni restaurator Jovičić

Radivoje Jovičić (53), akademski kipar i profesionalni restaurator, vlasnik je kamenoklesarske radionice te jednog poduzeća za restauraciju spomenika kulture u Hrvatskoj. Usto, njegovi su ljudi angažirani na restauraciji spomenika kulture u Italiji i Mađarskoj. Radom u etno-selu Kravarščica više će se angažirati, kaže Jovičić, kada u Zagrebu zastanu drugi projekti zbog čega ima više vremena.

Podrška etnologa, arhitekata i muzeologa

Projekt gradnje velikog etno-sela podržavaju profesori etnolozi s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kao što su Tomo Vinšćak i Branko Đaković, pročelnik Odsjeka za etnologiju, zatim vodeći čovjek hrvatske muzeologije Ivo Marojević te profesori arhitektonskog fakulteta.  Jovičića podržavaju, među ostalima,  agronomi is veterinari. Svima će njima selo služiti za eksperimente i proučavanja.

Kriminalne skupine zarađuju na građi starih kuća

Posljednjih godina stare se kuće, kao drvena građa, ilegalno izvoze u Njemačku, Italiju i Austriju. Takva građa, ali sasječena u dijelove, služi kao dekoracija (ruralna)  europskim vilam, što oni, dakako, bace u smeće kad im se to prestane sviđati.  



- To je organizirani lopovluk. Nekoliko sam puta takve timove susreo u djelovanju i to sam prijavio Ministarstvu kulture i Konzervatorskom zavodu. Budući da su odgovorni u Ministarstvu kulture površni, dopustili su da se kriminalne skupine domognu mojih podataka pa sam brzo dobio prijetnje. To su neki naši posrednicu koji time žele zaraditi neku paricu, ali pravi je organizator onaj tko sve to može pustiti preko carine. Na koji bi način inače stara drvena građa mogla biti izvezena preko granice - pita se Jovičić.



Sve je to, naime, moguće zbog toga što konzervatorski zavodi i Uprava za zaštitu kulturne baštine pri Ministarstvu kulture ne rade svoj posao; njihovi stručnjaci ne obilaze teren, ne educiraju mještane o vrijednosti njihovih starih kuća. U Ministarstvu svoj nerad i nemoć najradije komentiraju tvrdnjom da oni "ništa ne mogu" jer je to "privatno vlasništvo".

Očuvane kuće od hrasta lužnjaka stare i do pet stoljeća

U Turopolju i Posavini očuvane su stare drvene kuće stare i do pet stotina godina. Te su kuće napravljene od hrasta lužnjaka koji, ako kuća nije  prokišnjavala, može izdržati i još puno više. Jovičić pokazuje kuću staru 400 godina, građenu od balvana s kojih još nije otpala kora.



Jovičić smatra da na prostoru između Karlovca, Siska i Zagreba ima tako vrijednih kuća da se mogu smatrati među najvrednijima u cijeloj Panonskoj nizini.



U kuće najvrjednije kategorije spadaju posebno one s "hrvatskim uglovima" po čemu se zna da su jako stare. No, najvrednije i najstarije kuće s hrvatskim uglovima su one koje su rađene od balvana. Takvih se očuvalo još samo nekoliko. Ministarstvo kulture, na žalost, uopće nema vrijedne popise takvih kuća. Vrijedne kuće su i one koje su izrađene potkraj 19. stoljeća, koje imaju tzv. švapske, odsječene uglove.

Etno-selo i u Veleševcu

Mate Joskić, mali poduzetnik, namjerava izgraditi etno-okućnicu u Veleševcu, u siromašnoj posavskoj općini Orle. Budući da je svjedok propadanja starih drvenih kuća u mjestima uz Savu, njegov se entuzijazam temelji na želji da takve kuće premjesti na svoje imanje u Veleševcu. Kipar Jovičić nije, usamljen u svojim nastojanjima da sačuva baštinu.