RIJEKA - Padine iznad Bakarskog zaljeva uskoro bi opet trebale zazelenjeti trsovima beline, sorte od koje se nekad na području Bakra i Praputnjaka tradicionalno proizvodila Bakarska vodica.
Na bakarskim takalama, kako se u tom kraju nazivaju prezidi vinograda, od 2001. godine, na inicijativu Kulturno-prosvjetne udruge Praputnjak, rade članovi PZ-a Dolčina, koji obnavljaju vinogradarsku tradiciju. Iako je nekad u tim slikovitim vinogradima bilo čak 100.000 trsova beline, od čega se godišnje uspjelo proizvesti 25 vagona grožđa, danas je posađeno samo 2000 novih cjepova, a planira se sadnja još 1100 cjepova loze.
Kako napominju u PZ-u Dolčina, vinogradi koji se nalaze većinom u vlasništvu mještana Praputnjaka, dani su na 15-godišnje korištenje zadruzi. Lani je zadruga prvih 20 boca vina spravljenog od beline poslala na analizu u porečki Institut za vinarstvo i vinogradarstvo.
Ove jeseni vinogradari PZ-a Dolčina očekuju prvi veći urod loze nakon više od pola stoljeća, a snažnija revitalizacija vinogradarstva i vinarstva tog kraja uslijedit će za pet godina. Dotad bi se trebalo obnoviti između sedam i devet hektara vinograda s 30.000 novih trsova beline.
- Nastavljanje vinogradarske tradicije u našem kraju, koja je počela sredinom 18. stoljeća na inicijativu Marije Terezije, pomogli su Primorsko-goranska županija donacijom 800.000 kuna, te Grad Bakar - naveo je Tomislav Vičević, upravitelj PZ-a Dolčina.
Iako je još neizvjesno kakav će biti prvi veći urod beline, inicijativa za ponovnu proizvodnju vina na području od Praputnjaka do Bakra i Bakarca hvalevrijedna je jer će se proizvodnjom vina i Bakarske vodice na tradicionalan način obogatiti turistička ponuda tog područja.
Natali Nanić
Na bakarskim takalama, kako se u tom kraju nazivaju prezidi vinograda, od 2001. godine, na inicijativu Kulturno-prosvjetne udruge Praputnjak, rade članovi PZ-a Dolčina, koji obnavljaju vinogradarsku tradiciju. Iako je nekad u tim slikovitim vinogradima bilo čak 100.000 trsova beline, od čega se godišnje uspjelo proizvesti 25 vagona grožđa, danas je posađeno samo 2000 novih cjepova, a planira se sadnja još 1100 cjepova loze.
Kako napominju u PZ-u Dolčina, vinogradi koji se nalaze većinom u vlasništvu mještana Praputnjaka, dani su na 15-godišnje korištenje zadruzi. Lani je zadruga prvih 20 boca vina spravljenog od beline poslala na analizu u porečki Institut za vinarstvo i vinogradarstvo.
Ove jeseni vinogradari PZ-a Dolčina očekuju prvi veći urod loze nakon više od pola stoljeća, a snažnija revitalizacija vinogradarstva i vinarstva tog kraja uslijedit će za pet godina. Dotad bi se trebalo obnoviti između sedam i devet hektara vinograda s 30.000 novih trsova beline.
- Nastavljanje vinogradarske tradicije u našem kraju, koja je počela sredinom 18. stoljeća na inicijativu Marije Terezije, pomogli su Primorsko-goranska županija donacijom 800.000 kuna, te Grad Bakar - naveo je Tomislav Vičević, upravitelj PZ-a Dolčina.
Iako je još neizvjesno kakav će biti prvi veći urod beline, inicijativa za ponovnu proizvodnju vina na području od Praputnjaka do Bakra i Bakarca hvalevrijedna je jer će se proizvodnjom vina i Bakarske vodice na tradicionalan način obogatiti turistička ponuda tog područja.
Natali Nanić