RIJEKA - Grad Rijeka raspisao je natječaj za idejno rješenje novih odora Gradske glazbe Trsat, čime je počelo obilježavanje 100. rođendana trsatskih glazbenika.
Povijest jedne od najdugovječnijih kulturnih institucija na Kvarneru počela je daleke 1906. godine u Domu Hrvatske čitaonice na Trsatu, kada su stanovnici Trsata, Sušaka i Vežice, predvođeni tadašnjim župnikom crkve Sv. Jurja Andrijom Račkim, osnovali Limenu glazbu Trsat. U glazbu se odmah prijavilo oko 40 mladića koji su već u studenom iste godine održali prvi koncert ispred Narodne čitaonice. Svojim neprekidnim stoljetnim djelovanjem trsatski glazbenici postali su jedan od simbola Rijeke koji predstavlja Grad prilikom gotovo svih značajnih kulturnih, sportskih i gospodarskih manifestacija, zbog čega orkestar od 1998. godine nosi ime Gradska glazba Trsat.
Orkestar, čije odore ponosno nosi 57 članova, godišnje održi 15-ak velikih koncerata te još 60-ak nastupa na raznim gradskim događanjima, a često gostuje i izvan granica Hrvatske. I ove će godine upravo trsatski glazbenici predvoditi karnevalsku povorku, a zvuk njihovih instrumenata ponovno će na Praznik rada u rano jutro probuditi cijeli Trsat.
Povodom 100. rođendana u planu je izdavanje velike monografije, koju će urediti Irvin Lukežić i Lovorka Rak, u pripremi su i glazbeni CD te dokumentarni film.
- Ovaj veliki jubilej obilježit ćemo brojnim aktivnostima kroz cijelu godinu, a kulminacija proslave trebala bi biti nakon ljeta. Uskoro će biti formiran odbor za proslavu stogodišnjice na čijem bismo čelu voljeli vidjeti gradonačelnika Obersnela - rekao je Mladen Pujić, predsjednik Gradske glazbe.
Posebna vrijednost Gradske glazbe je škola u kojoj se odgajaju nove generacije glazbenika, a trenutno je pohađa 20-ak đaka.
- Tek nakon pet godina mukotrpnog rada i redovitog vježbanja možemo reći da smo stvorili muzičara, ali od desetak đaka u prosjeku samo njih dvoje ostane u orkestru - naglasio je Pujić.
Djelovanje trstaskih glazbenika financira se uglavnom iz gradskog proračuna, dio novca sakupe svojim nastupima, dok su privatne donacije prava rijetkost. Nakon što je Grad Rijeka financirao obnovu krova i fasade zgrade Glazbe, uređena je i prostorija za vježbu prema projektu koji zadovaljava visoke akustičke standarde.
- Želimo urediti i poseban prostor u sklopu zgrade kao svojevrsni muzej u kojem bi izložili stare slike, diplome, zastave i instrumente, od kojih su neki stari koliko i sam orkestar - zaključuje Pujić.
Nedostaje novca za instrumente
Nabava instrumenata predstavlja poseban problem jer se zbog nedostatka novca njihova kupnja ne može unaprijed planirati.
- Od Grada smo dobili 80 tisuća kuna za obnovu instrumenata, ali trebalo bi svake godine nabavljati po 10-ak novih instrumenata. Postoje naznake da će sredstva za obnovu biti redovita pa se nadam da članovi orkestra više neće morati sastavljati potrgane instrumente kombinirajući dijelove starih instrumenata - istaknuo je Pujić.
Jasmin Đečević