Mladen Bajić, donedavni glavni državni odvjetnik, ide u Ustavni sud. Smiješi mu se funkcija ustavnog suca. Na tu će ga poziciju kandidirati vladajući SDP. Bajić bi trebao zauzeti godinama već upražnjeno mjesto trinaestog suca, nepopunjeno zbog upornog izostanka bilo kakvog dogovora između vlasti i opozicije. Prema visokom izvoru u hrvatskoj Vladi, koji je Jutarnjem listu potvrdio te informacije, postupak izbora pokrenut će se vrlo brzo.
Nužno 2/3 glasova
Procjenjuje se da bi Bajić u Saboru mogao dobiti za izbor ustavnih sudaca nužnu dvotrećinsku podršku. Zbog reputacije koju je stekao u velikim antikorupcijskim procesima teško ga je osporavati. Ali, hoće li se oko njegovog izbora zaista složiti SDP i HDZ? Glasanje je u parlamentu tajno, pa su, kako se već događalo, moguća različita iznenađenja i opstrukcije. Na oprez upućuje činjenica da su vladajući ljetos odbili Bajiću još jedan mandat na čelu DORH-a. Dok mu u HDZ-ovom krugu možda još nisu oprostili “zločinačku”: i stranku je zajedno s Ivom Sanaderom izveo na optuženičku klupu. Dobro informirani izvori tvrde da je Bajić zato ponudu primio s iznenađenjem i ne bez pitanja. Ali će je, po svemu sudeći, ipak prihvatiti. Procjena je da bez obzira kako će njegovo kandidiranje na koncu završiti, hoće li u Saboru proći ili ne, osobno ne može imati štete.
Potpuno iznenađenje
S Bajićevim se imenom dosad u kombinacijama za Ustavni sud nije baratalo. Politički i medijski izlistavale su se neke druge nominacije. Kao mogući kandidati spominjali su se Josip Kregar i Vladimir Šeks, koji su svoju zainteresiranost u tom pogledu demantirali, zatim sveučilišni profesor Branko Smerdel, kojega SDP zbog njegove nemilosrdne kritike ne trpi, pa onda Siniša Petrović, javnosti poznatiji kao prijatelj premijera Milanovića, nego po svojim akademskim kvalifikacijama…
U svakom slučaju o tim će se kadrovskim akvizicijama vrlo brzo morati razgovarati, jer polovici članova Ustavnog suda iduće godine istječe mandat, uključujući i predsjednicu Jasnu Omejec. Zakon dozvoljava mogućnost produženja za dodatnih pola godine, ali svejedno, to nije rješenje.
Veza Grbina i Šeksa
U posljednje je vrijeme došlo do velikog približavanja između HDZ-ova, svim mastima premazanog Vladimira Šeksa i SDP-ova Peđe Grbina, pa se nagađa da bi ta osovina mogla odigrati određenu ulogu i oko rješenja za Ustavni sud. Šeks je nedavno javno pledirao da se stranke dogovore barem oko godinama nedostajućeg 13. člana Ustavnog suda, izražavajući skepsu da bi se u bilo čemu drugome SDP i HDZ u izbornoj godini mogli usuglasiti. Mladena Bajića u posljednje se vrijeme kuloarski spominje i u kontekstu rekonstrukcije savjetničkog tima Ive Josipovića. Ako dobije još jedan mandat na Pantovčaku, predsjednik će vjerojatno raditi određene rošade i kadrovske promjene. Ali, odlučno odbija nagađanja da bi bivši državni odvjetnik trebao doći na mjesto Saše Perkovića. O toj se mogućnosti počelo špekulirati u kontekstu suđenja Josipu Perkoviću. Ako proces u Njemačkoj završi osudom i zatvorom, onda je opstanak Saše Perkovića u uredu šefa države, procjenjuje se, nemoguće produžavati. Predsjednik Josipović tvrdi da se takvom kombinatorikom ne bavi, ali za bivšeg državnog odvjetnika kaže da bi čovjeka s takvom reputacijom rado imao u svojoj ekipi. „Gospodin Bajić neće doći na mjesto gospodina Perkovića, ali ljudi poput gospodina Bajića bili bi vrijedan dio tima“, objašnjava.
KOMENTAR MLADENA PLEŠEA: Ispravljena nepravda
Prijedlogom SDP-a da bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić bude kandidat za suca Ustavnog suda napokon bi mogla biti ispravljena nepravda nanesena čovjeku koji je pokrenuo najvažnije antikorupcijske akcije u zemlji. Mladen Bajić, stekao se dojam, morao je otići s funkcije jer vladajuća stranka nije bila zadovoljna njegovim radom. Što su mnogi protumačili željom SDP-a da na tu funkciju dovede svog čovjeka. Iako su izborom Dinka Cvitana te optužbe pale u vodu, ostao je gorak okus da je Bajić žrtva političkih računica. Stoga je sasvim sigurno da će javnost pozdraviti Bajićevu kandidaturu za suca Ustavnog suda, a ni oporbene stranke ne bi se trebale protiviti. Bajić je, naime, kada je u pitanju funkcioniranje pravosudnog sustava, dokazao da nije vezan niti uz jednu političku opciju. Što mu je, uz neospornu stručnost i profesionalnost, još jedna prednost pri odabiru suca Ustavnog suda.