Oni su radio koji će vas natjerati da ostanete sjediti u parkiranom autu, samo da čujete kako će završiti rasprava o Higgsovu bozonu u prijenosu uživo s njihove tribine o smislu znanstvenih otkrića.
Jutarnja čitanja poezije, izravni prijenosi iz najvećih svjetskih opernih kuća, radiodrame, fenomenalne snimke iz povijesti hrvatske glazbe, novi talenti, književna i kazališna kritika...Treći program Hrvatskoga radija jedinstvena je medijska pojava u Hrvatskoj. Njegovi urednici definiraju ga kao mjesto gdje radio postaje umjetnost. To je program koji proizvode stručnjaci, specijaliziran u svakom segmentu. Jedini način da ga definirate jest kao radio nezasitne intelektualne znatiželje koja danas nestaje iz medija. Mnoge su teme s njihovih kolegija prerasle u znanstvena istraživanja i knjige njihovih suradnika. Slušaju ih “culture vultures”, arhitekti, pravnici i liječnici, profesori i umjetnici....
Bez akademizma
- Treći program odavno nije radio umirovljenika i akademika, klonimo se akademizma u svemu što pratimo - kaže glavna urednica Rajka Rusan. - I radio kao medij i definicija kulture i njezine uloge stalno se mijenjaju. Tradicionalistička koncepcija kulture se napušta i najpropulzivniji svjetski programi proširuju značenje pojma kulturnog sadržaja na radiju. Dok se većina takvih programa dijeli u dvije dominantne grupe, radio specijaliziran za klasičnu glazbu i govorni kulturni radio, Treći program radi se kao jedinstveni miks glazbenog i govornog radija obogaćen različitim formamama, od radioromana do talk showa.
Znatiželja koju bude kod slušatelja prkosi teoriji o sve manjem rasponu pažnje današnjih konzumenata medija. Kad razgovarate s ljudima koji ga redovito slušaju, tajna privlačnosti Trećeg programa i ono čime stvaraju snažnu naviku slušanja je kompetentan izbor tema, kvaliteta tekstova i, nadasve, tekstura programa. Emisije imaju različit zvuk i okus i stvaraju specifičan osjećaj slušanja, Treći još koristi intimnost radijskog medija koju je većina postaja odbacila.
Izravni prijenos tribine
Prije dvije godine za više od 40 godina rada dodijeljena im je Nagrada grada Zagreba. Treći program već nekoliko godina nastoji dokrajčiti klišej o sebi kao o subvencioniranom javnom programu za nišnu publiku. Štoviše, iako kao javni servis silom prilika popunjavaju praznina u opadajućoj kulturnoj produkciji u Hrvatskoj, žele veću i aktivniju ulogu u hrvatskoj kulturi.
- Nastavit ćemo još više izlaziti na teren ne samo reporterski, kao posrednici, već kao sudionik i pokretač kulturnog života u Hrvatskoj - kaže R. Rusan. Jedan od najvažnijih takvih projekata je Tribina Trećeg programa koju u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića vodi Bojan Munjin. Izravni prijenosi s tih tribina jedna su od slušanijih emisija, a postale su i fiksna točka okupljanja u Zagrebu.
U pogonu Jedinstvo lani je postavljena izložba “Slike od zvuka” nastala u sklopu emisije Eveline Turković, urednice za područje vizualnih umjetnosti. Pored umjetničke kritike i relevantne produkcije koju predstavljaju njezine emisije, E. Turković istražuje poziciju radija u umjetnosti, posebno u vizualnoj umjetnosti koja koristi zvuk kao materijal. Njezina redakcija danas je jedino mjesto gdje se produciraju takvi radovi, dosad ih je realizirano pedesetak i većiha je, osim što je emitirana na radiju, izlagana i u galerijama. - I medij i umjetnost se mijenjaju i nas zanima što je zapravo suvremenost na radiju - kaže E. Turković.
Skladatelji i glazbenici neprekidno nam se javljaju, jer su naši studiji gotovo jedino mjesto gdje mogu snimiti svoja nova djela i izvedbe. Neki se vraćaju kroz godine, tako da smo zabilježili evoluciju njihova rada na određenim skladbama. Ansambli nam nude programe i pomiču termine prema našoj shemi da bi ušli u naše izravne prijenose, ne samo za domaću publiku, već i zato što smo kao članica Europske radijske unije glavni izlaz hrvatskoj ozbiljnoj glazbi na europsku i svjetsku scenu - izjavila je urednica redakcije ozbiljne glazbe Gordana Krpan. Za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, BBC je najavio šest sati emitiranja hrvatske ozbiljne glazbe za sve punopravne i pridružene članice Europske radijske unije, dakle u Europi, Americi i Aziji. Program ozbiljne glazbe ima najodaniju publiku.
Bogata arhiva
V. d. urednice Glazbenog programa Hrvatskoga radija Iva Lovrec Štefanović naglašava vrijednost bogate arhive snimaka koju je s godinama izgradio Treći program. - U uvjetima gotovo nulte distribucije klasične glazbe, mi popunjavamo tu veliku rupu na području ozbiljne glazbe. Ljudi nas prate jer kod nas mogu čuti ono što ne mogu kupiti na CD-u ni pronaći na YouTubeu. Tehnološki smo spremni i silno bismo je preko weba željeli podijeliti s publikom, ali moramo čekati da se konačno zakonski reguliraju autorska i izvođačka prava u kontekstu radija na zahtjev.
Produkcija Dramskog programa već je desetljećima prava sila kulturne produkcije u Hrvatskoj. S više od 100 premijera godišnje mjesto su kroz koje najbolji i najvažniji svjetski i hrvatski dramski tekstovi ulaze na scenu. Urednici Željka Turčinović i Hrvoje Ivanković definiraju Dramski program kao izvor bitnih informacija za hrvatsko kazalište i živi centar prevoditeljske djelatnosti. - Kazališta nam se nerijetko javljaju tražeći tekstove koje smo upravo mi preveli ili snimili jer ih žele postaviti kod sebe - ustvrdila je E. Turčinović. - Generacije mladih dramaturga upravo su kod nas prvi put imali priliku čuti kako im zvuče tekstovi kada ih izgovaraju glumci. U našim se studijima susreću glumci i redatelji koje obveze u svojim kazalištima često godinama razdvajaju - objasnila je urednica Dramskog programa i naglasila da im je posebno važan rad na očuvanju tradicije različitih govora i dijalekata.
- Trudimo se obraditi što više tekstova na različitim narječjima, od Držića do Gervaisa, i to s glumcima izvornim govornicima - rekla je.
Nova publika
Uvođenje novih formi, veća dostupnost koju je donio internet i dosljedno njegovanje visokog profesionalnog standarda Trećem programu donijeli su novu publiku.
- Revitalizaciju radija temeljli smo na radu s mladim suradnicima i afirmaciji alternativne kulture koju doživljavamo kao trenutno najvitalniji dio scene - objasnila je glavna urednica. Tradicionalno najslušaniji među starijom, visokoobrazovanom publikom, Treći program su danas prihvatili mlađi slušatelji, a prema posljednjim istraživanjima slušanost u Rijeci i Splitu gotovo se izjednačila s onom u Zagrebu. Još se nisu riješili svoje najveće more, slabe čujnosti, jer se emitiraju na samo jednoj frekvenciji preko mreže skelpane od starih lokalnih odašiljača. - Slab prijem naročito nam je bolan zbog mnogih malih mjesta gdje smo jedini izvor ovakvih kulturnih sadržaja - kažu urednici. Ako je suditi po globalnim trendovima, koji pokazuju velik povratak radija i premium sadržaja u svim medijima, Treći program Hrvatskoga radija ostaje adresa na koju ćemo moći ići dok čekamo da se kultura oslobodi iz geta u koji je guraju današnji mediji.