Je li Stieg Larsson većim dijelom uspio dovršiti četvrti nastavak sage Millennium ili ne, pitanje je o kojem se raspravlja već nekoliko godina. Zakonski nasljednici prava, otac i brat pokojnog pisca, još prije nekoliko godina predložili su Larssonovoj partnerici Evi Gabrielsson nagodbu: dobit će drugu polovicu stana ako im ustupi laptop u kojemu je, navodno, skica za četvrti nastavak. Nije pristala.
No, potraga je dobila novi element. John-Henri Holmberg, prijatelj Stiega Larssona, agenciji AP pokazao je mail koji mu je pisac poslao u listopadu 2004., mjesec dana pred smrt. U mailu je pisac ustvrdio da je napisao 320 stranica od planiranih 440 te da taj nastavak, smješten u malom izoliranom gradiću, planira dovršiti u prosincu. Ukratko mu je iznio i ideju zapleta te još par detalja.
Izdavač suzdržan
Jedina osoba koja bi na tu temu mogla ponuditi konkretan odgovor - Eva Gabrielsson o tome odbija pričati pa ne čudi što iz Larssonove matične izdavačke kuće Norstedts samo kratko poručili: “O četvrtom nastavaku možemo samo hipotetski razgovarati. Nismo proučavali taj rukopis, ne znamo postoji li, a kamoli što je napisano i kako je napisano”.
U međuvremenu, strani izdavači tragaju za nasljednikom. Golemi uspjeh švedskog autora nametnuo je i nova pravila igre. U pravilu, izdavački megabestseleri proteklih desetljeća bila su djela engleskih i američkih autora. Situacija se izgleda mijenja, čak i u SAD-u, zemlji u kojoj na prijevode otpada tri posto svih knjiga. U europskim zemljama ta brojka kreće se između 25 i 40 posto.
U nedavno objavljenom tekstu u Wall Street Journalu, Alexandra Alter napisala je da američki književni agenti sad iznimno ljubazno razgovaraju s izdavačima zemlja koje ne potpadaju pod englesko govorno područja, spremno plaćaju ulomke, prate strane liste i klade se na autore koji osvajaju nagrade u Europi i Aziji.
Strah od zasićenja
Kako tvrde, zatvoreno američko tržište uskoro bi mogli preplaviti pisci iz Japana, Južne Koreje, Južne Afrike, Nigerije pa će tako Amerikanci čitati, primjerice, o zgodama nigerijskog detektiva koji razotkriva korupciju, zatim japanskog fizičara koji pokušava razriješiti ubojstvo u Tokiju ili, pak, tursko-njemačkog istražitelja koji živi u Frankfurtu a bavi se neofašističkom bandom Hrvata umiješanih u trafficking.
Naravno, dogovoreni su prijevodi i brojnih skandinavskih pisaca, ali problem s njima je bojazan od zasićenja tržišta. To ipak nije smetalo Simon & Schuster's Atria Books, da švedskoj autorici Lizi Marklund nedavno uplati predujam veći od pola miliuna dolara. Sretna okolnost, tvrde američki izdavači, jest ta što se radi o piscima žanrovske literature, što znači da im je zaplet važniji od jezičnih akrobacija pa se relativno brzo mogu prevesti, a istodobno svatki od njih unosi neku posebnost koja redefinira omiljeni žanr.
Prolazi samo Ludlum
Priča ima i naličje: u Europi rapidno pada interes za britanskim i američkim autorima. Danny Baror, predsjednik Baror International koja zastupa prava za više od sto američkih autora, kaže da su mu prihodi od prodaje prava u Njemačkoj pali za 25 posto, a u Francuskoj i Italiji za 15 posto. Najgore stoji u Skandinaviji, gdje je zarada od 2000. pala devedeset posto. - Prije smo samo u Švedskoj prodavali cijeli katalog. Sada prolazi samo Robert Ludlum - rezignirano je ustvrdio Baror.
Kako se snaći u svijetu krimića
AKO VOLITE kvalitetnu prozu s duhovima
POTRAŽITE: Japance
Najbolji japanski autori osvajaju i prestižne književne nagrade, a važan element nerijetko su im i duhovi te druga slična bića što je odraz šintoizma.
HIT PISCI: Shuichi Yoshida, Natsuo Kirino i Miyuke Miyabe
AKO VOLITE političke i društvene teme
POTRAŽITE: Skandinavce
Skandinavski autori često se bave ozbiljnim društvenim i političkim pitanjima poput obiteljskog nasilja i korupcije velikih korporacija; razbijajući utopiju tzv. socijalne države u okvirima kapitalizma.
HIT PISCI: Jo Nesbř i Camilla Läckberg
AKO VOLITE noir
POTRAŽITE: Afrikance
Mračni romani, često prepuni scena nasilja što se tumači posljedicama naslijeđa apartheida.
HIT PISCI: Deon Meyer, Wessel Ebersohn i Malla Nunn
AKO VOLITE priče o mafiji
POTRAŽITE: Nijemce i Talijane
Uz lokalne mafijaše, zločinci su i mafijaške bande koje vode ljudi iz Istočne Europe - jedna od posljedica pada Berlinskog zida.
HIT PISCI: Andrea Camilleri, Carlo Lucarelli, Jakob Arjouni
AKO VOLITE priče o bandama, drogi, političkoj korupciji i klasnim sukobima
POTRAŽITE: Latinoamerikance
Kompleksna latinoamerička društvena stvarnost, nestabilnost političkih sustava, veliki jaz između bogatih i siromašnih - tema su koje opsjedaju pisce iz Latinske Amerike. Lajt motivi krimića - državna korupcija i narko-karteli.
HIT PISCI: Ernesto Mallo, Sergio Bizzio i Leonardo Padura.
