ZAGREB - Dr. Robert Sonora gostujući je predavač na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a glavno mu je područje interesa odnos valuta i cijena. Na pitanje: “Što se događa s eurom i što će biti s njim?”, dr. Sonora kroz smiješak odgovara: “E, to bi svi voljeli znati. On osobno, kaže, skeptičan je jer je u eurozoni previše visokozaduženih zemalja koje su skrivale svoje dugove, no oni sada dolaze na naplatu.

Tri opcije za euro

Grčki je problem, smatra Sonora, minoran prema problemima koje eurozoni donose velike zadužene ekonomije, poput Španjolske i Italije.

Za njega postoje tri opcije rješenja sadašnje krize eura.

- Prva je, naravno, zadržati status quo, no na to ćete potrošiti milijarde eura. Druga je opcija smanjiti eurozonu na Njemačku, Francusku, Austriju i zemlje Beneluxa. Treća su pak svojevrsne Ujedinjene države Europe s jedinstvenom fiskalnom politikom i strogo ograničenim javnim dugom - tvrdi Sonora.

Europom se od početka ove posljednje valutne drame proširila i teza kako je glavni krivac Amerika jer je “dolar napao euro”. Smijući se, Sonora kaže da je također čuo tu teoriju.

- Ne vjerujem u to. I SAD-u paše slabiji dolar zbog izvoza. Ekonomija voli stabilnost pa ni SAD-u ne paše ovo stanje.

On osobno jako voli euro jer mu je, kaže, lakše putovati Europom koja ima jedinstvenu valutu.

Dosta je luksuznog života

Kao Amerikancu sviđa mu se i trenutni odnos u kojemu za svoje dolare dobiva više eura nego ranije. No, dugoročno, Sonora kao i većina drugih ekonomista smatra da je za svaku valutu najvažnija stabilnost, dok ovakve žestoke oscilacije tečajeva nikome ne donose ništa dobro. A da bi se vratila toliko željena stabilnost, ljudi u zaduženim mediteranskim zemljama moraju shvatiti da je prošlo vrijeme visokih plaća i ranog odlaska u mirovinu, zaključio je Sonora.