ZAGREB - Dijete začeto i rođeno medicinski potpomognutom oplodnjom stjecanjem punoljetnosti moći će saznati identitet svoga biološkog roditelja. Stoji to u novom Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji, koji je Vlada danas uputila u redovnu saborsku proceduru.
Pravo na medicinski potpomognutu oplodnju imat će bračni parovi i izvanbračni drugovi, ali i žene koje nisu u braku ili izvanbračnoj zajednici. Pritom se to pravo u zakonskom prijedlogu isključuje za članove istospolnih zajednica.
U postupku medicinske potpomgnute oplodnje moći će se oploditi 12 zametaka. Od toga, u tijelo žene može se unijeti najviše dva zametka, dok se ostatak zamrzava, a troškove čuvanja zametaka do pet godina snosi HZZO. Nakon tog roka, zanmrznuti jajne stanice i zameci se ili poklanjanju parovima koji ne mogu imati djecu, ili se uništavaju. Iznimno, žene starije od 38 godina, mogu oploditi sve jajne stanice, a u njihove spolne organe može se unijeti tri zametka.
"Ljudima koji ne mogu imati djecu, ovaj zakon znači jako puno. No, ljudi koji imaju biološku djecu, oni na to možda gledaju drukčije. Sigurno je da će tu biti polemika i zato zakon ide u redovnu proceduru“, kazao je premijer Zoran Milanović.
I ministar zdravlja Rajko Ostojić istakao je da očekuje da im se svi zainteresirani pridruže svojim prijedlozima. No, Ostojić poručuje kako je "neplodnost dijagnoza s vrlo neizvjesnim ishodom, a stresan je i sam postupak“. Stoga svima treba omogućiti stečevine suvremene medicine, naglasio je Ostojić, istakavši načela na kojima se temelji 'njegov' zakon.
U Vladi ističu kako je zakon usklađen s propisima EU. Uvjereni su i da Hrvati zbog umjetene oplodnje više neće ići u inozemstvo. Naime, prema podacima HZZO-a, za liječenje neplodnosti izvan Hrvatske naši su državljani samo u prošloj godini potrošli 42,8 milijuna kuna.