Autocesta je konačno stigla u dolinu Neretve. Izvode se završni radovi ušminkavanja horizontalne i vertikalne signalizacije, odvozi materijal, opremaju naplatne kućice u Karamatićima i na Novim Selima, koja u pravom smislu postaju vrata Europe. Inženjeri HAC-a i IGH-a temeljito obilaze kompletnu dionicu, koja bi, prema najavama, mogla biti puštena u promet prije Božića, piše Slobodna Dalmacija.
Riječ je o tri međusobno povezane dionice, Vrgorac-čvor Ploče, čvor Ploče-Karamatići, te čvor Ploče-granica s BiH na Novim Selima. Sada je u tijeku tehnički pregled dionice, koji obavlja povjerenstvo Ministarstva prometa.
S nadzornim inženjerima bila je ekipa “Slobodne Dalmacije”, koja je među prvima prošla moderno uređenom autocestom, ukrcavši se na naplatnim kućicama u zaseoku Čarapine pa preko usjeka i vijadukata do sedamnaest kilometara udaljenog Vrgorca, a zatim na Karamatiće, gdje naplatne kućice čekaju prva vozila. Od Karamatića, Dalmatinu smjenjuje takozvana brza cesta do čvora Čeveljuša u dužini od oko pet kilometara, otkuda će se granati prema Luci Ploče, ali o tom potom. Ulaz u Luku još je u fazi projektne dokumentacije, premda su sredstva osigurana iz kredita Svjetske banke.
Dvadesetak kilometara gradilo se gotovo tri godine
Tih spasonosnih dvadesetak kilometara, koji će skratiti putovanje od juga prema sjeveru i obrnuto za šezdesetak minuta, gradilo se gotovo tri godine. Radovi su stajali iz raznoraznih razloga, besparice, ali i afera, koje nisu zaobilazile ni ovo gradilište.
Podsjetimo, nekadašnji predsjednik Vlade Ivo Sanader još 2008. godine otvorio je čvor Čeveljuša, uz obećanje kako će “naredne godine taj dio spojiti s Vrgorcem te autocestu nastaviti prema krajnjem jugu, Dubrovniku”.
U međuvremenu je došlo do promjena, Sanadera je naslijedila Jadranka Kosor, koja je s autocestom stala u Vrgorcu. Zatim se vrlo brzo odustalo od Dubrovnika, a započeti posao u zaleđu Ploča dočekao je i premijera Zorana Milanovića. Opravdanje je bilo kako zbog krize i recesije nema novca, a kada su novci konačno osigurani, nastao je problem s izvođačem radova, splitskim “Konstruktorom”, koji je zapao u teškoće, pa se na gradilištima izvodilo samo ono najnužnije, a rokovi su produžavani unedogled.
Glavni inženjer na Dalmatini Anto Filipović na dijelu autoceste kod Novih Sela
Ipak, teškoće su prevladane u hodu, a svi radnici, njih više od tisuću, gradili su zahtjevne građevinske objekte. Riječ je o tunelima “Šubir“, “Puljani“, “Kobiljača“ i “Mali Prolog“ na spojnoj cesti, te na vijaduktima Veliki Prolog, Otrić Seoci, Brečići-Struga i Kula, čija je vrijednost procijenjena na 2,4 milijarde kuna.
Nije im bilo nimalo lako razlomiti tvrdi dalmatinski kamen i usred ničega provući modernu autocestu. Radilo se po noći i po po danu na zvizdanu od plus 40 stupnjeva.
- Evo, nalazimo se na dionici autoceste od Vrgorca do graničnog prijelaza Nova Sela - pojasnio nam je glavni inženjer projekta Dalmatine Anto Filipović, koji je naglasio da je počeo tehnički pregled za dio autoceste od čvora Ploče do granice s BiH, a za desetak dana slijedi tehnički pregled ostatka dionice.
U tijeku tehnički pregledi, a potom uporabna dozvola
Do konca mjeseca trebalo bi završiti tehnički pregled te pribaviti uporabne dozvole, što je preduvjet za puštanje autoceste u promet.
- Dionica ovoga dijela Dalmatine bila je iznimno zahtjevna u građevinskom smislu, poglavito spojna cesta od 5,5 kilometara na kojoj se nalaze tri tunela, dva velika vijadukta, drugim riječima kompletna dionica je u usjeku i nasipu - istaknuo je Filipović.
Dalmatina za sada završava u Neretvi, nažalost ne putuje dalje prema jugu. Do Dubrovnika neće u tako skoroj budućnosti, možda čak ni do 2050. godine, ako je vjerovati resornom ministru prometa Siniši Hajdašu Dončiću, piše Slobodna Dalmacija.