Ivan Kožarić, Josip Vaništa, Nives Kavurić Kurtović, Đuro Seder, Boris Bućan, Sanja Iveković, Ivana Franke i Zlatan Vehabović osmero je hrvatskih umjetnika čija djela kupuje Europski parlament za svoju umjetničku kolekciju.
Cijene po kojima su radovi otkupljeni nisu poznate. Radovi hrvatskih umjetnika - koji predstavljaju, prema mišljenju europskih parlamentarnih dužnosnika, ono najbolje što Hrvatska u ovome trenutku ima na području suvremene umjetnosti - bit će premijerno predstavljeni u prosincu u Zagrebu, a potom u siječnju na izložbi u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Nakon toga djela će biti smještena u nekim od prostora Parlamenta u Bruxellesu i Strasbourgu. Projekt je pri kraju i čeka se još konačna odluka predsjednika Parlamenta Martina Schulza, potvrdila je za Jutarnji list Violeta Simeonova Staničić, voditeljica hrvatskog Ureda za informiranje Europskog parlamenta.
Hrvatske nominacije
- Tražili smo djela umjetnika koji predstavljaju ono najbolje od suvremene hrvatske umjetnosti. Obratili smo se stoga na devet hrvatskih kulturnih institucija, od kojih smo zatražili da nominiraju umjetnike. Njih sedam se odazvalo: MSU, HAZU, Ministarstvo kulture, ALU, Muzej naivne umjetnosti, HDD i HDLU. Potom je pet eksperata iz tih institucija sjelo s nama i prošli smo kroz listu umjetnika koji su bili nominirani - rekla je Violeta Simeonova Staničić.
Dodala je da je za djela hrvatskih umjetnika predviđen određeni proračun i u taj se okvir moralo uklopiti najbolje autore i najbolju moguću kolekciju.
- Hrvatski kustosi nisu bili ti koji su odlučivali koja će djela biti otkupljena. Nakon što je Umjetnički savjet Europskog parlamenta pogledao sve radove na listi koju smo dostavili, finalnu odluku, u sljedeća dva tjedna, donijet će predsjednik Martin Schulz - napomenula je. Odabrana djela za otkup su diptisi Borisa Bućana i Josipa Vanište, dva printa Sanje Iveković, slike Nives Kavurić Kurtović i Đure Sedera, skulptura Ivana Kožarića, kompozicija od 12 dijelova Zlatana Vehabovića i jedan rad Ivane Franke.
Kožarićeva odbijenica
- Kožarić nas je u početku odbio, ali smo bili uporni, a neke je umjetnike jako zanimalo gdje će njihov rad biti postavljen - otkriva Staničić. Odabrani umjetnici imali su, kako ističe, potpunu slobodu izbora svojih radova namijenjenih Europskom parlamentu, a većina ih je predložila više radova. Radovi koji se otkupljuju bili su u vlasništvu samih umjetnika.