Projekt kurikularne reforme žele zaustaviti oni kojima je u interesu da mladi ne nauče razmišljati i donositi odluke na temelju argumenata, nego da samo ponavljaju ono što su čuli u školi ili izvan nje - teza je profesora povijesti Nevena Budaka, voditelja Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije, promotora obrazovanja Narodne koalicije.
Budak (59) je dobitnike Humboldtove stipendije i stipendije Max Planck Instituta, a nedavno je sudjelovo u internacionalnom projektu čitanke za povijest jugoistočne Europe (1944. - 1989.), čije će se predstavljanje uskoro držati u Bruxellesu.
Znači li to da nema konsenzusa po pitanju reforme, iako svi tvrde da je on postignut? Je li i ova reforma propala?
- Konsenzus ne postoji, osim deklarativno.
HDZ-ov ministar obrazovanja nije pozvao na suradnju više od 400 učitelja i znanstvenika koji su radili na kurikularnim dokumentima, nije se potrudio zadržati Ekspertnu radnu skupinu, oduzeo je računala na kojima su stručne skupine radile, nije do kraja platio rad tih ljudi i napokon je promijenio brave na zgradi u kojoj su radili.
U proračunu za ovu godinu nisu predviđena nikakva sredstva za edukaciju učitelja koji bi radili na eksperimentalnom uvođenju kurikuluma, što potvrđuje najavu iz programa sadašnje Vlade da će se reforma obustaviti. To nije bila greška, kako su se opravdavali.
Tu su se pokazali vjerodostojnima. Ako Narodna koalicija dobije izbore, reforma će se nastaviti. Ako ne, ona je bez ikakve sumnje propala.
Za kakvu dinamiku provedbe se zalaže Narodna koalicija?
- Strategija obrazovanja iz 2014. temelj je našeg programa. Zasad se s mnogim mjerama kasni, pa ćemo morati ubrzati rad na njihovom provođenju.
Neke mjere treba provesti odmah, poput nastavka reforme, poboljšanja materijalnog statusa učitelja, izmjene zakona, izradu projekata za povlačenje novca iz EU fondova; neke su srednjoročne - uvođenje devetogodišnje osnovne škole, revizija bolonjskih studijskih programa, a neke dugoročne.
Pod kojim je uvjetima moguće nastaviti reformu? Je li nužan povratak razriješene ekspertne radne skupine koja je osmislila proces reforme?
- Bilo bi najbolje kada bi isti ljudi nastavili proces, jer su imali dobro osmišljen plan i time bismo izbjegli lutanja i gubitak vremena kakvima svjedočimo. Međutim, želimo se držati procedure koja nalaže da se mora raspisati novi javni poziv. Nadam se da će se Boris Jokić i ostali članovi prijaviti, a moguće je da u skupinu budu uključeni i neki drugi eksperti.
Ministar Šustar izjavljuje da reformu treba vratiti u institucije. Krije li se iza toga potreba za političkom kontrolom obrazovanja?
- Reforma nikad nije ni bila u ‘instituciji’. Započela je kao projekt izrade Strategije, formalno pri Uredu premijera, ali zapravo vođena od skupine neovisnih i nestranačkih stručnjaka.
Njezina je provedba bila isto tako vođena od neovisnog povjerenstva. Zadaća Ministarstva je bila pružanje administrativne pomoći. Nažalost, ta pomoć nije bila adekvatna niti u početku, a sada se aktivnost ministarstva svela na opstrukciju i ignoriranje. Kako provedba Strategije zahtijeva suradnju gotovo svih ministarstava i drugih tijela, ona mora biti vođena iz Ureda premijera kao mjesta koordinacije. Ministar Šustar bi htio kontrolirati taj proces, ali ga očito uopće ne razumije.
Uz reformu su vezane i druge promjene u sustavu. Koje su najpreče?
- Sama izrada kurikuluma nije dovoljna za pokretanje promjena. Nužno je započeti s edukacijom učitelja s čim se ozbiljno kasni, treba podići kvalitetu upravljanja školama, odnosno osloboditi izbor ravnatelja utjecaja politike, treba uvesti sustav vanjskog vrednovanja kako bismo podigli kvalitetu škola, treba škole opremiti. Moramo poboljšati studijske programe kojima se obrazuju budući učitelji, a njihov rad treba bolje platiti i riješiti pitanje njihovog napredovanja.
Moraju im se ponuditi kvalitetni programi permanentnog obrazovanja. Učenicima treba pružiti stručnu podršku, ne samo onima s teškoćama ili nadarenima, nego svima. To su promjene koje se odnose na škole. Ima mnogo drugih koje se odnose na visoko obrazovanje ili obrazovanje odraslih.
Kao potencijalni ministar, koje druge poteze planirate u prvoj godini mandata?
- Svakako treba hitno promijeniti zakonski okvir i pripremiti projekte za povlačenje EU novca. Posebnu pažnju ćemo posvetiti obrazovanju odraslih i strukovnom obrazovanju, kao i sportskoj aktivnosti učenika.
Strategija se zalaže za jednak pristup obrazovanju svima. Kako to mislite ostvariti?
- Uvođenje devetogodišnje osnovne škole, a potom i dodatno produljenje obveznog obrazovanja pomoći će u uklanjanju razlika koje postoje među učenicima zbog njihovog socioekonomskog porijekla.
Osiguravanjem besplatnog prijevoza, subvencioniranjem udžbenika, otvaranjem novih đačkih domova i povećanjem broja stipendija treba svakako osigurati da troškovi obrazovanja za obitelji budu što niži.
Isto vrijedi i za studente: više izravnih stipendija i više studentskih domova, a što hitnije besplatni studij.
Što i kako mijenjati da bi sveučilišta u Hrvatskoj postala konkurentnija?
- Treba poboljšati financiranje, pooštriti sustav kvalitete i unaprijediti upravljanje. Sveučilišta i sama moraju preuzeti dio odgovornosti za svoje financiranje okretanjem gospodarstvu, ali im i država mora pomoći potpisivanjem cjelovitih programskih ugovora. Uvjeti za izbore u zvanja moraju biti pooštreni. Nužna je i jača funkcionalna integracija sveučilišta. Dodao bih još i potrebu za jačom internacionalizacijom cijelog sustava.
Kako mislite provesti reviziju bolonjskog procesa?
- Revizija bolonjskog procesa, koja nije provedena samo u Hrvatskoj, ne znači odbacivanje, dapače. Ona znači popravljanje onoga što je loše provedeno, a znamo da je u Hrvatskoj mnogo toga inicijalno bilo krivo postavljeno. Revizija se može provesti samo uz suradnju visokih učilišta, pa je potrebno što prije započeti dijalog s Rektorskim zborom i Zajednicom veleučilišta i visokih škola.
Koliko je realna najava Narodne koalicije o povećanju izdvajanja za obrazovanje i znanost?
- Svi znamo da nas čeka teška godina u kojoj moramo vratiti ogromne rate kredita i nije realno očekivati da će se izdvajanja moći povećati onoliko koliko bismo htjeli, ali povećanja će biti. Mi moramo iznaći i druge izvore financiranja obrazovanja i znanosti osim namjenskog proračunskog.
A ono o povećanju plaća nastavnika?
- Vjerujem da ćemo u prvoj godini mandata barem na simboličnoj razini podići plaće, a da će nam porast BDP-a u idućim godinama omogućiti da primanja učitelja napokon dovedemo na prihvatljivu razinu. Osobno ću se uvijek za to zalagati.
Školama trebaju internetska izdanja udžbenika i tableti
Problem golemog broja udžbenika i njihove cijene i dalje nije riješen.
Mislim da je rješenje problema u internetskim izdanjima udžbenika. Škole bi se razmjerno brzo mogle opskrbiti dovoljnim brojem tableta, pa bi učenici mogli dobivati komplete udžbenika puno jeftinije ili čak besplatno, a i nakladnici bi mogli ostvariti svoj profit. To nikako ne bi smjelo rezultirati potpunim napuštanjem papirnatih izdanja, jer djecu moramo odgajati da kupuju i čitaju knjige, kao što moraju razvijati i rukopis, a ne pisati samo na računalu.