Među vodećim strankama u zemlji nema suglasnosti ni oko pitanja smiju li liječnici iz javnog sektora zdravstva raditi "u fušu". Pokazala je to rasprava na okruglom stolu o zdravstvu, koji su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hanza Media, a koji je okupio velik broj sudionika, kako iz politike, tako i iz struke.
Zoran Knežević (Poliklinika Vita), Marina Pulišić (JGL), Drago Prgomet (HDZ), Siniša Varga (SDP), Ivan Bekavac (Most)
Naime, dok u Mostu smatraju da se liječnicima treba omogućiti da poslije redovnog rada u ordinacijama smiju raditi i privatno, u HDZ-u se tome protive, dok u Narodnoj koaliciji, predvođenoj SDP-om nude kompromisno rješenje, koje bi trebalo zadovoljiti i zagovornike i protivnike dvojnog rada liječnika.
- Moramo omogućiti da liječnici iz javnog zdravstva rade i privatno. Takva praksa, uostalom, postoji i u ostalim članicama EU. Jedino Kina zabranjuje dvojni rad liječnika - poručio je Ivan Bekavac iz Mosta, inače tehnički zamjenik ministra zdravlja. Dodao je kako takva praksa ide u korist i samih pacijenata jer se njome smanjuju liste čekanja, a pacijentima pruža mogućnost izbora.
Ivan Bekavac (Most)
- Ja se protivim dualnom radu liječnika. Nije dobro razmišljati o povećanju plaća liječnika na način da im se omogućuje i privatni rad. Postoje i drugi načini kako im se mogu povećati primanja - istakao je Drago Prgomet, koji je na okruglom stolu branio boje HDZ-a.
Drago Prgomet (HDZ)
Dodao je kako njemu kao liječniku dolazi velik broj pacijenata s područja bivše Jugoslavije. Takvih liječnika u Hrvatskoj, istakao je, ima dosta, pa bi jedan od mogućih načina povećanja njihovih primanja bio i taj da im se plaće podebljaju za liječnje tog dijela pacijenata.
S druge strane, Siniša Varga iz SDP-a, koji je na okruglom stolu predstavljao Narodnu koaliciju, liječnicima koji, nakon što odrade svoj redovni posao, žele nešto dodatno zaraditi i javnosti nudi, kako je sam kazao, kompromisno rješenje: - Ako liječnici završe poslove koje moraju i ako nemaju listi čekanja, onda nema razloga da im se onemogući da rade i privatno - istakao je Varga, inače bivši SDP-ov ministar zdravlja.
Siniša Varga (SDP)
No, iako među vodećim strankama u zemlji očito nema suglasnosti oko rada liječnika "u fušu", one se ipak slažu oko temljnih postavki zdravtsvenog sustava. Naime, opći je zaključak da se sve vodeće stranke zalažu za univerzalno dostupno zdravstvo i zdravstveni sustav koji se temelji na solidarnosti. To je, istakli su, i obveza koja proizlazi iz hrvatskog članstva u EU, čiji se zdravstveni sustav također temelji na načelima solidarnosti i univerzalnosti u pružanju usluga. Naravno, obuhvat zdravstvenih usluga pokrivenih zdravstvenim osiguranjem pritom varira od zemlje do zemlje.
- Mi ne odustajemo od univerzalno dostupnih zdravstvenih usluga i solidarne zdravstvene zaštite - naglasio je Prgomet.
- Solidarnost je najbolji oblik zdravstvene zaštite za svakog pojedinca. No, da bi takav sustav bio održiv, potrebno je imati barem 10 milijuna osiguranika. Hrvatska je daleko od te brojke i zato do novca za financiranje zdravstvenog sustava mora dolaziti i na druge načine - kazao je Varga.
- Hrvatska za javno zdravstvo izdvaja oko 24 milijarde kuna godišnje, no za to će već za koju godinu trebati 28 do 30 milijardi kuna. To su prava pitanja za hrvatsko zdravstvo - upozorio je Bekavac.
Raspravu je potaklo i pitanje Marka Biočine, moderatora okruglog stola i izvršnog urednika i komentatora Jutarnjeg lista, o listama čekanja. Biočina je priotom podsjetio da ljudi na listama čekanja za specijalističke preglede čekaju mjesecima, pa i godinama. No, Bekavac je istakao kako liste čekanja nisu hrvatski specijalitet.
Marko Biočina (Jutarnji list)
- Neodgovorno je obećavati Hrvatsku bez listi čekanja. Liste čekanja postoje i u Njemačkoj i u Austriji. Pričamo o smanjenju listi čekanja, a riječ je o nužnosti kako bi univerzalno zdravstvo moglo funkcionirati - naglasio je Bekavac.
I Zoran Knežević iz Poliklinike Vita, inače predsjednik HUP-ove Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb, slaže se da liste čekanja nisu osobitost samo hrvatskog zdravstvenog sustava. - Švedska za zdravstvo puno više izdvaja od nas, ali liste čekanja za magnetsku rezonancu u njoj nisu ništa manje nego u Hrvatskoj - istakao je Knežević.
Zoran Knežević (Poliklinika Vita)
S druge strane, Varga je upozorio da su dugačke liste čekanja ponajprije posljedica loše unutarnje organizacije posla u sustavu. Ne čudi stoga što u svim vodećim stranakma u zemlji smatraju da je hrvatskom zdravstvenom sustavu potrebna veća sinergija javnog i privatnog zdravstva. Hrvatska se, tvrdi Knežević, i u tome može ugledati na iskustva drugih zemalja u EU.
- Kada u Njemačkoj osnivate polikliniku, onda državi na raspolaganje stavljate barem 30 posto kapaciteta. Treba razmisliti kako kod nas napraviti sinergiju javnog i privatnog zdravstva, kako bi koristi imao i jedan i drugi sustav - istakao je Knežević. - Mi u Hrvatskoj na privatni biznis još uvijek gledamo kao na nešto što baš i nije najprihvatljivije - požalio se Prgomet.