Prve izlazne ankete komentirao je analitičar i sociolog s Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Darko Polšek.
'Prve ankete, pogotovo kad je rezultat tako blizu, a izlaznost niska, ne moraju nužno prejudicirati ishod izbora.
Za razliku od prošle godine, kad su izbori Hrvatsku vodili u nepotrebne konfrontacije, pomak ljevice nadesno i blaži tonovi desnice govore o svijesti glavnih političkih stranaka da je bolje zadržati „normalnu“ ili Gaussovu, glasačku krivulju, ili politički rečeno, kakvo-takvo jedinstvo građana, negoli imati „polariziranu glasačku krivulju“ u kojoj se stranke više ne bori za glasove centra jer ih ondje navodno više nema.
Za glasače kojima je ekonomija glavni problem političkog rukovođenja, kao što to i trebalo biti u kriznim uvjetima i uvjetima visoke zaduženosti, sličnost politika dominirajućih stranaka nije posebno sretna okolnost. Ali od te nesretne okolnosti još je lošija perspektiva da se stanovništvo polarizira oko nebitnih pitanja', rekao je dr. Darko Polšek.
Svježi rezultati anketa pokazuju da su dvije vodeće opcije izjednačene. Koji se slojevi mogu osjećati ugroženima pobijedi li lijeva, a koji pobijedi li desna opcija?
- U relativno siromašnoj i zaduženoj Hrvatskoj svi smo u istome loncu: ako se ekonomija poboljša svima će biti bolje, a ako se pogorša svima će biti lošije. Povijest lijevih i desnih politika kod nas pokazuje da su oba politička krila bila rastrošna i neučinkovita, te da će stezanja remena posebno u državnome sektoru i dalje morati biti. Sudeći po toj povijesti (od koje možemo očekivati tek mali otklon), taj će sektor biti neznatno 'ugroženiji' ako vladu sklopi desni centar. Prezaduženi pojedinci u tom će slučaju imati i neznatno manje šanse da njihov problem riješi 'država', naime prebacivanjem njihovih dugova na račune drugih građana.