“Nakon neuspješnog eksperimenta aktualne Vlade koja je unijela kaos i nesigurnost, donijela gubitak državotvornosti i osramotila ovu zemlju, Hrvatskoj i hrvatskim građanima treba Vlada koja će se odlučno boriti za državu prava i društvo u kojem etničke i sve druge manjinske grupacije zaslužuju naročitu brigu, gdje se nasilje i mržnja suzbijaju svim zakonskim sredstvima, a slobodni ljudi trajno ponose antifašističkim temeljima državnosti i najvišim vrijednostima koje su obranjene u Domovinskom ratu” - tako počinje program Narodne koalicije “Siguran smjer za Hrvatsku” koji će javnosti biti dostupan uskoro, a koji Jutarnji list ekskluzivno objavljuje.
Upitna provedba
Program je napisan na 113 stranica i podijeljen na 15 poglavlja, a u njemu SDP sa svojim koalicijskim partnerima definira smjer u kojem bi Hrvatska trebala krenuti od 2016. do 2020. ako oni osvoje vlast.
Za razliku od Plana 21 koji je SDP promovirao 2011., a koji većinom nije bio proveden, ovaj program ima šest poglavlja manje, dokument je dosta dobro napisan, međutim, kao i kod svih gospodarskih programa, uvijek je upitna provedba.
U dokumentu su navedena poglavlja gospodarstvo, obrazovanje, zdravstvo, rad i zapošljavanje, socijalna politika, poljoprivreda i ruralni razvoj, porezna politika i proračun, pravosuđe, javna uprava, promet, energetika, zaštita okoliša, regionalni razvoj i decentralizacija, kultura te nacionalna sigurnost i vanjska politika.
Kada je riječ o gospodarstvu, cilj je da u idućih četiri godine Hrvatska bude među prvih 40 država na svijetu prema lakoći poslovanja, želi se povećati izvoz roba i usluga za najmanje 30 posto u odnosu na ovu godinu kroz povećanu razinu kreditiranja HBOR-a te dodatno ojačati gospodarska diplomacija na način da se stvori najmanje 15.000 novih izvoznih prilika.
Za ulagače čija je investicija veća od 100 milijuna kuna i koji će zaposliti najmanje deset radnika visoke stručne spreme, SDP tvrdi da će nuditi ugovore za osiguranje istih poreznih uvjeta kakvi su bili na snazi kada je započela investicija, a poticat će se i mogućnost desetogodišnjeg sufinanciranja dijela iznosa poreza prema državi, osim PDV-a.
Posebnim kuponom sufinancirat će se 50 posto obveze poreza na dohodak i dobit novog investitora te poček plaćanja poreza kroz tri godine bez kamata. Osigurat će se, kažu, 30 milijardi kuna za industriju i 38 milijardi kuna za turizam, dok će se 10 milijardi kuna (6,5 milijardi iz fondova EU) namijeniti poticanju inovacija i znanstvenih centara.
Mnogo više za znanost
SDP će, ako osvoji vlast, od 2018. ukinuti obveznu članarinu HGK, a do 2017. očekuju da će nenaplaćeni dugovi pasti za 16 milijardi kuna. Nastavit će se i proces ukidanja i smanjivanja parafiskalnih nameta, a u 2017. i 2018. poduzetnike bi se trebalo rasteretiti davanja u iznosu od 1,1 milijardu kuna.
U području obrazovanja SDP u prvom redu planira nastavak Kurikularne reforme na način na koji je započeta. Najavljuju ozbiljna povećanja izdvajanja za sustav (utrostručenje iznosa za znanost!) te ozbiljne napore za izjednačavanje mogućnosti školovanja za djecu iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa. Planiraju podijeliti 22.000 stipendija za djecu iz socijalno-depriviranih obitelji te čvrsto obećaju da se neće smanjivati iznosi sufinanciranja prijevoza za srednjoškolce.
Socijalna politika ne donosi puno konkretnih mjera, već opći smjer poput nastavka (zamrle) deinstitucionalizacije i osiguravanja “boljih uvjeta”.
Najavljuju nastavak osnivanja Jedinstvenog novčanog centra kao jedinstvenog punkta za isplatu svih socijalnih naknada te uvođenje socijalnih kartica za sve primatelje naknade.
Cjelovita i osmišljena obiteljska politika se ne spominje, no navode kako će povećati maksimalni iznos za 7. i 8. mjesec dopusta nakon rođenja djeteta sa 2600 na 5000 kuna te zakonski propisati poseban dopust za roditelje tijekom prilagodbe djece na vrtić te pri upisu u prvi razred osnovne škole.
Kada je riječ o zdravstvu, napominju kako nema povećanja participacija, a za preventivne preglede bi se i smanjivale, žele ojačati ulogu obiteljskih liječnika, uvesti akreditaciju bolnica, racionalizirati mrežu, smanjiti liste čekanja, uvesti hitnu helikoptersku medicinsku službu za cijelu zemlju te sanirati bolnice. Spominju i nagrađivanje zaposlenika te subvenciju kamata na stambene kredite, kao i gradnju novog pogona za Imunološki zavod.
U sektoru poljoprivrede planiraju smanjiti PDV na košaricu domaćeg voća i povrća te na repromaterijal, a kroz fondove EU uložit će se 37 milijardi kuna za ruralni razvoj.
Decentralizacija
SDP će povećati neoporezivi dio plaće na 3000 kuna, postupno deprecirati kunu, smanjiti deficit i javni dug, ali bez oštrih mjera štednje.
Žele i decentralizirati zemlju, potaknuti jedinice lokalne samouprave na dobrovoljno spajanje, uspostaviti novi sustav plaća u državnoj upravi te smanjiti subvencije za državne tvrtke na iznos niži od 2,5 milijardi kuna. Cestarske tvrtke će ići na IPO, uvest će se elektronički sustav naplate cestarina, a za HŽ Cargo i Croatia Airlines žele naći strateškog partnera.
U pogledu kulture, SDP želi vratiti sve ono što je prošla Vlada ukinula, pa tako navode kako će se ponovno uspostaviti Povjerenstvo za neprofitne medije, vratit će se i izdvajanje iz Hrvatske lutrije za civilno društvo, jačat će se neovisnost HRT-a te trećeg programa, a povećat će se i izvanproračunska izdvajanja (spomenička renta, HRT pristojba) za financiranje umjetničkog i novinarskog rada, očuvanje kulturne baštine te kulturnih aktivnosti građana.
Želimo otvoriti 145 tisuća radnih mjesta, a stručno osposobljavanje plaćat ćemo više od 3 tisuće kuna
Glavni cilj SDP-a u sljedeće četiri godine jest podići zaposlenost na stopu od 66,2 posto, a nezaposlenost svesti na razinu prosjeka EU. Budući da je nezaposlenost u Hrvatskoj u 2015. bila 16 posto, a stopa zaposlenosti 60,5 posto, u konkretnim brojkama to znači da će SDP tijekom mandata otvoriti 145.000 novih radnih mjesta, a broj nezaposlenih s prosječnih 300.000, koliko ih je bilo lani, smanjiti na 170.000.
Za to obilato namjeravaju koristiti sredstva EU fondova (u stvaranje novih radnih mjesta obećaju uložiti tri milijarde kuna) te jačati mjere aktivne politike zapošljavanja, prije svega one orijentirane na mlade i na starije od 50 godina. Mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, koju je ova Vlada privremeno zaustavila, namjeravaju dodatno proširiti, a naknadu podići s 2400 na više od 3000 kuna mjesečno. Zapošljavanje starijih stimulirat će petogodišnjim oslobađanjem poslodavaca od plaćanja doprinosa na plaće svakog starijeg od 50 godina kojeg zaposle na neodređeno vrijeme. Nakon godina općeg promoviranja fleksibilnih oblika zapošljavanja, koje je dovelo do nevjerojatne segmentacije tržišta rada i tisuće zaposlenih na određeno s nižom razinom prava, SDP sada najavljuje niz mjera za stimuliranje rada “za stalno”.
Ovakvim trendovima, tvrde, doveli bi omjer umirovljenika i zaposlenih na 1:1,4, što je bolje od sadašnjih 1:1,15. S povećanjem broja zaposlenih, trebao bi stabilnijim postati i mirovinski sustav, te obećaju da će mirovina iznositi više od 60 posto plaće. Najavljuju izmjene formule za izračun mirovine, po kojoj bi veću jačinu imala stvarna plaća.
Ponovno obećavaju uvođenje socijalne mirovine, o kojoj se raspravlja već 15 godina. Radi se o zajamčenim prihodima svih starijih od 65 godina koji nemaju mirovinu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi najmanje 65.000 starijih osoba bez mirovinskih prihoda. Najavljuju i zakonsku podlogu po kojoj bi jedan partner nakon smrti drugog partnera mogao primati dio njegove mirovine, bez obzira na vlastiti status. Ozbiljno se namjeravaju pozabaviti proširenjem kruga umirovljenika koji bi imali pravo istovremeno raditi i primati mirovinu. U skladu s tim, najavljuju ukidanje postojećeg beneficiranog radnog staža i uvođenje profesionalne mirovine za specifična zanimanja (poput balerina ili vatrogasaca). Nakon profesionalnog umirovljenja te bi osobe mogle nastaviti raditi na nekom drugom, manje zahtjevnom poslu i nastaviti primati zarađenu mirovinu.