Izrael je danas potvrdio da je poslao zrakoplove i bombardirao Siriju, navodeći kako su meta bile rakete dugog dometa za libanonsku skupinu Hezbolah.
Izraelski dužnosnici izjavili su kako u pošiljci koju su gađali nije bilo kemijsko oružje već oružje namijenjeno militantnoj skupini iz Libanona čiji se neki pripadnici bore na strani predsjednika Bašara al-Asada.
Udar je izveden u petak prije svitanja, ali nije otkrivena lokacija napada.
Izraelski avioni navodno pritom nisu ušli u sirijski zračni prostor, a meta nije bila zgrada s kemijskim oružjem, kako je najprije objavljeno, već konvoj s raketama.
Inače, Izrael i Sirija službeno su još u ratu otkad je Izrael osvojio Golansku visoravan i tamo izgradio naselja. No sporna granica između dvije zemlje desetljećima je mirna.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu prethodnih je tjedana nekoliko puta upozorio kako će Izrael poduzeti akciju u slučaju da sirijski režim Bašara al-Asada ‘terorističkim skupinama’ u susjedstvu učini dostupnim bilo koju pošiljku ‘naprednog oružja’.
Posljednji put Izrael je poslao bombardere na Siriju u siječnju kad je napao drugu pošiljku za istu skupinu. No taj napad službeni Jeruzalem nikad nije službeno potvrdio.
Istovremeno, američki predsjednik Barack Obama izjavio je kako SAD ne namjerava poslati vojnike na sirijski teritorij, bez obzira na okolnosti. Naime, nakon informacije o napadu, Obama, koji je trenutno u posjetu Kostariki, izjavio je kako Sjedinjene Države neće olako krenuti u akciju protiv Sirije. U sukobu u toj zemlji, koji je ušao u treću godinu, stradali su prema procjenama, deseci tisuća ljudi. SAD razmišlja o uvođenju tzv. no-fly zone u Siriju, no tome se protivi sirijski saveznik Rusija.
Međutim, američki ministar obrane Chuck Hagel postao je prošlog tjedna prva visokopozicionirana osoba u SAD-u koja je spomenula da bi Washington mogao ‘razmisliti o vojnom naoružanju opozicije u Siriji’.
Naime, Washington se, kako stvari stoje, ne želi uvlačiti u vojnu intervenciju. Obama je istaknuo da bi, tek kad bi se našli dokazi o kemijskom oružju i njegovoj primjeni, razmislili o promjeni tog stava. No zato je vođa Hezbolaha Hasan Nasralah izjavio ovih dana kako ‘Sirija ima prijatelje’ i kako ‘neće dopustiti Asadovu režimu da padne’.
Mnogi članovi Božje stranke u Libanonu proteklih su se mjeseci vratili kući u mrtvačkim vrećama jer smatraju da im je dužnost boriti se protiv Asadovih neprijatelja. Isto se tvrdi za iranske snage koje navodno i obučavaju sirijske specijalce.
Iran, najveći izraelski neprijatelj u regiji, uvučen je, tvrdi se, u sukob pa Izrael, koji se već ‘bori’ protiv teheranskog nuklearnog programa, ima još jedan front protiv Irana.
Ono što također brine Izrael jest da je sirijska vlada u travnju povukla vojsku s granice s Izraelom kako bi branila glavni grad Damask, a vakuum su ispunile pobunjeničke snage, među kojima i borci skupine Al-Nusra, koja je na američkom popisu terorističkih grupa. No problem s tom strategijom je da su mnoge anti-bašarovske skupine islamistički ekstremisti. Pitanje o rješavanju sukoba u Siriji tako ostaje neodgovoreno.