'IZ RUSIJE S LJUBAVLJU I MRŽNJOM'

OKTOBARSKA REVOLUCIJA STIŽE U ŠIBENIK Milton Glaser i Mirko Ilić na izložbi koja je u Rusiji izazvala velike kontroverze

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 01.09.2017. u 10:04

 

“Zapad nije nikad razumio Rusiju. Romantizira Oktobarsku revoluciju, no ne shvaća njezinu zlu prirodu. Sve izložbe koje spominjete opravdavaju revoluciju, površno je estetiziraju kroz divljenje ruskoj avangardi. Volim rusku avangardu, i aktivno je promoviram.

Volim i Rusiju, no istina ima veću vrijednost”, kaže mi Sergej Serov, kustos, profesor i dizajner iz Rusije, odgovarajući na pitanje o izložbama koje su povodom stote obljetnice Ruske revolucije otvorili ili ih tek namjeravaju otvoriti diljem Zapada, od londonske Kraljevske akademije i Britanske knjižnice, preko njujorških muzeja i dalje.

Serov je, pak, kustos izložbe koja će se otvoriti u Šibeniku u sklopu Festivala ljevice i alternative, FALIŠ, u Galeriji Matija 6. rujna, pod nazivom “Iz Rusije s ljubavlju i mržnjom (1917. - 2017)”. Izlaže 49 međunarodno priznatih dizajnera, među kojima su Milton Glaser, autor ikoničkog znaka “I Heart New York”, švicarski dizajner Niklaus Troxler čija se djela nalaze u najprestižnijim svjetskim muzejima, što se može svakako reći i za Mirka Ilića, čiji je rad također na izložbi.

Krajem prošle godine Serov, koji je i potpredsjednik Akademije grafičkoga dizajna u Moskvi, obratio se grafičkim dizajnerima s prijedlogom da mu “grubim jezikom plakata”, kako ga je definirao, daju ocjenu onoga što se dogodilo u Rusiji prije stotinu godina kroz likovni jezik, istodobno pozivajući pojedine autore na međunarodnom natječaju,

Istraživanje javnog mijenja

Revolucija koja je započela u veljači, kulminirala u listopadu, odbacila je carsku vladavinu i na vlast dovela boljševičku partiju, pod vodstvom Lenjina i Trockog. Kako na Oktobarsku revoluciju naše društvo gleda sto godina kasnije, predmet je rasprave niza intelektualaca diljem svijeta. No, Serov ima svoje jasno definirano mišljenje. Na pitanje što za njega Oktobarska revolucija simbolizira i zašto je pokrenuo projekt Serov, odgovara: “Boljševici su sanjali o svjetskoj revoluciji. Nije se dogodila. No, ja smatram da je ostavila traga, na svoj način. Ruska revolucija bila je svjetska revolucija. Ne samo da je uništila Rusiju već je zavela čitav svijet. Označila je početak Apokalipse koji se nastavio i danas”, kaže.

Ipak, prema istraživanju “Slike stogodišnjice revolucije u Rusiji i svijetu”, tek četiri posto radova na ovu temu iz Rusije i osam posto iz drugih zemalja daju joj pozitivnu ocjenu, što i nije visoka brojka, pa se i ne može govoriti o prevelikoj romantizaciji? “I sam sam se iznenadio ovim istraživanjem”, kaže Serov i nastavlja, no i “dalje se veća pozitivna brojka odnosi na Zapad”.

Izložba nakon Šibenika putuje još u Njemačku, Veliku Britaniju, Češku Crnu Goru i Ameriku, no prethodno je bila pokazana u Rusiji, u Moskvi i Krasnojarsku, gdje je izazvala burne reakcije, što pokazuje koliko još emocija postoji prema ovoj temi. Naime, kako je Serov naveo u tekstu kojim poziva na Festival ljevice, izložba je u Krasnojarsku, u Kulturno-povijesnom i muzejskom centru, proljetos “izazvala krajnje pretjeranu reakciju lokalne komunističke javnosti”. Serov nastavlja: “Glasilo regionalne komunističke organizacije Komunističke partije Ruske Federacije ‘Za pobjedu!’ nazvalo je izložbu ‘gnjusnim projektom antisovjetskih plakata’”. Pisalo se i: “Razularena rusofobija, antikomunizam uparen s debilizacijom – eto o čemu je riječ”. Osobito ih je. uznemirilo tumačenje Lenjinova lika: “Takvo ruganje vođi nisu sebi dozvoljavali čak niti neprijatelji””.

Neutralni radovi

Prije toga, izložba je pokazana u Središnjem domu umjetnika, u sklopu Prvoga moskovskog bijenala dizajna, no nije bilo toliko burnih reakcija. Kako nam kaže Serov: “Kako je održana u Domu predviđenom za umjetnike, kojemu je prijetila destrukcija, za Moskvu smo odabrali tek nekoliko neutralnih radova, kako ne bismo dodatno riskirali situaciju. Ja sam bio jedan od kustosa Bijenala, zadužen za grafički dizajn. Bijenale je imao veliki uspjeh, no prije samo nekoliko tjedana, Dom umjetnika, u kojemu se 25 godina održavao među ostalim i moj međunarodni bijenale Zlatna pčela, više ne pripada umjetnicima”. A upravo je radi bijenala kojemu je na čelu više od dva desetljeća održanom u ovom prostoru dobio, nastavlja, mnoge važne dizajnere za izložbu.

Natječaj za plakate provodio se, kako je rekao, “bez obilježja ideološke tendencije, bez prosudbi ili opredjeljenjâ koje bi se moglo postaviti u njegov naziv. Nisam želio svoj osobni stav”. Čini se da su odgovorili većinom dizajneri koji su politički lijevo orijentirani? “Odgovorili su oni koji su imali što za reći” kaže.

Svi su plakati crvene i crne boje. Namjerno, propozicije natječaja? “Da. Boje u kontrastu govore jasnije.”

Među gostima je i P. Collins finalist nagrade Turner

Festival FALIŠ održava se peti put. Ove im je godine Ministarstvo kulture smanjilo potporu na deset tisuća kuna što su odbili zbog tako male cifre, kojima ih se, kako su naveli, “pokušalo primiriti” pa su pokrenuli crowdfunding kampanju, i tako skupili novac. Održava se od 6. do 9. rujna. Glavna je tema Oktobarska revolucija. Ostale teme su i: Španjolski građanski rat, Ima li Bog naciju?, Prirodna selekcija: kapitalizam ili socijalizam, Da li je ljevici dozvoljeno vladati?...

Također, Jurica Pavičić razgovarat će s britanskim umjetnikom Philom Collinsom, finalistom nagrade Turner, koji je prije pet godina gostovao i u zagrebačkoj Galeriji Nova. Collins će, među ostalim, govoriti o tome zašto je odlučio 3,5 metara visoku statuu Friedricha Engelsa vratiti iz sela na istoku Ukrajine, preko Europe u Manchester,  grad u kojemu je Engels  živio dva desetljeća, sredinom 19. stoljeća; kako je uspio u tom pothvatu, te što to sve znači za današnje društvo.

 

ELIPSO

Izdvajamo