Početak 2013. godine označio je i povratak PDV-a na knjige u Hrvatskoj, poreza koji je krajem devedesetih gotovo uništio sektor. Porez na tiskane knjige iznosi pet posto, a na elektronske - 25 posto.
Odluka o PDV-u koji se, istina, zbog propisa EU nije mogao izbjeći (mogao se, da se bolje pregovaralo, prolongirati), ne znači da će se cijene knjiga automatski povećati jer su se po tom pitanju nakladnici podijelili u dva tabora. Jedni će povećati cijene, dok drugi zasad neće, odnosno ukalkulirat će PDV u postojeće cijene i tako se odreći pet posto potencijalne zarade. Hrabra je to odluka jer se porez na knjige uvodi u dosta teškoj situaciji za izdavaštvo.
Preporuka Zajednice
- Na ovu smo temu u Zajednici održali cijeli niz sastanaka i naša preporuka izdavačima bila je da cijene knjige ne povećavaju, nego da PDV, s obzirom na situaciju, ukalkuliraju u postojeće cijene jer smo za uvođenja poreza znali još od sredine prošle godine. Koliko je meni poznato, većina nakladnika odlučila je prihvatiti tu preporuku - objašnjava Mišo Nejašmić, zamjenik predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara, te nastavlja: - Ne znamo kako će se situacija odvijati narednih mjeseci. Porez državi mora se redovito plaćati, a kako je dobro poznato, u cijeloj branši postoji problem s naplatom i pitanje je kako će se izdavači nositi s novim izdvajanjima. Možda se iznos od pet posto nekome čini mali, ali posljednje godine bile su vrlo traumatične za branšu. Prema našim procjenama, promet u knjižarama, ali i broj zaposlenih u sektoru, u posljednjih je nekoliko godina prepolovljen. Broj naslova pao je i više od 50 posto. Računica je jednostavna, za prebrođivanje ove mjere promet bi trebao biti pet ili deset posto veći. Mali su izgledi da se takvo što dogodi pa se bojim kako će za dio nakladnika ovo biti pogubno - ističe Nejašmić.
Ništa dobro
Ni Nenad Bartolčić, predsjednik Knjižnog bloka, udruge srednjih i malih nakladnika, nije optimističan u pogledu uvođenje PDV-a: - Ne znam koliko sada ima više smisla ponavljati da uvođenje PDV-a na knjige znači porez na informaciju, mišljenje, obrazovanje i pismenost, i da je sve navedeno previše važno za razvoj društva…. Naravno da ne očekujemo ništa dobrog od uvođenja PDV-a na knjigu. Očekivati sada da npr. hrvatski nakladnici na sebe preuzmu teret, smanje cijene kako bi one sa 5-postotnim PDV-om ostale praktično iste, nije realno, a na kraju krajeva nije niti korektno, tim više što praksa smanjivanja osnovne cijene istodobno ide i na štetu autora koje nitko ne pita pristaju li oni da barem i na simboličnoj razini primaju manje od ionako mizernih honorara jer se oni obračunavaju prema prodaji, u dogovorenom postotku od osnovice cijene (bez PDV-a). Što se knjižarstva tiče, niti jedna vlada dosad nije ga prepoznala kao nešto važno i vrijedno pomoći, a upravo će knjižari biti prvi na udaru i osjetiti povećanje cijena za na prvi pogled “malih” 5 posto.
Bartolčić smatra da je krucijalno pitanje to koliko će se od prikupljenog PDV-a vratiti knjižnom sektoru.
PDV na e-knjige 25 posto
Promet knjiga u Hrvatskoj, kako kaže Nejašmić, trenutno se procjenjuje na oko 800 do 900 milijuna kuna godišnje. U taj iznos uključeni su i udžbenici, ali i prodaja raznih drugih proizvoda u knjižarama. Država bi tako na novom oporezivanju knjiga mogla uprihoditi nekih 40 do 45 milijuna kuna, što je iznos koji otprilike odgovara sadašnjim ukupnim izdvajanjima Ministarstva kulture za knjige. - Imajući na umu to, ali i aktualnu situaciju, predlagali smo mjere kojima bi se pomoglo nakladnicima, no nismo dobili konkretne odgovore. Sramotno je i to da je Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija propustilo i ovu priliku u definiciju knjiga uključiti i e-knjige, tako da je PDV na njih 25 posto. Takav potez nema opravdanja jer čak i da taj PDV iznosi 100 posto, država neće profitirati jer je taj sektor u povoju, no ovim se potezom praktički zaustavilo bilo kakvo njegovo širenje - naglašava Nejašmić.
U Ministarstvu kulture na jučer ujutro postavljena pitanja odgovorili su navečer, tako da njihove izjave donosimo tek u ovom izdanju. Ističu kako će ukupne potpore izdavačima (otkup i potpora izdavanju) porasti 10 posto. Za te je stavke prošle godine izdvojeno 17,7 milijuna kuna. Pomoć nakladnicima vide i u poboljšanju mreža distribucije, u suradnji s lokalnim zajednicama, osiguravanju prostora prema povlaštenim najamninama, stvaranjem prodajnog mjesta u mreži narodnih knjižnica, ali i nacionalnoj strategiji za poticanje čitanja. Naglašavaju i kako će se zalagati za izjednačavanje PDV-a na sve dostupne oblike knjige i lobirati da ne bude viša od 5 posto.