Iz Koprivnice je krenula inicijativa za Muzej-most, jedinstveni objekt na svijetu.
Naime, postojeći željeznički most preko Drave kod Botova u planu je za rušenje i sagradit će se novi zbog modernizacije i rekonstrukcije željezničke pruge na europskom koridoru Vb koji spaja Botovo i Rijeku. No koprivnički umjetnik i arhitekt Antonio Grgić, direktor Muzeja grada Koprivnice Marijan Špoljar i koprivnički povjesničar Hrvoje Petrić, predavač na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pokrenuli su inicijativu da se ne sruši već da se uredi i prenamijeni u Muzej Drave.
Ostakljivanje
Muzej bi se bavio rijekom Dravom koja teče kroz pet zemalja, prati zanimljivu povijest i koja je naravno zanimljiva i po svojoj bioraznolikosti. To bi bio muzej koji bi premošćivao objekt svojeg proučavanja.
- Drava nema ni svoj suvremeni muzej koji bi se kompleksno i muzeološki atraktivno bavio njenim složenim povijesnim, kulturnim, geografskim, bioekološkim i drugim sastavnicama - kaže Antonio Grgić.
Autori inicijative predlažu da se željeznički most nakon što željeznički promet bude preusmjeren na novi most koji će se sagraditi osam metara uzvodno od postojećeg ostakli i prenamijeni te je cilj sačuvati most i preoblikovati ga u muzej koristeći konstrukciju mosta kao nosivu konstrukciju muzeja.
Na temelju arhitektonskog projekta koji je izradio Antonio Grgić, postojeća konstrukcija mosta iskoristila bi se kao noseća struktura novog muzeja čime bi se most sačuvao kao spomenik materijalne kulture. Muzej bi govorio i o preklapanju keltske, ilirske, rimske, slavenske, ugarske, germanske i otomanske kulture. Zanimljivo je da je na tom mjestu već nekoliko puta srušen most, zadnji put pri napadu Wehrmachta na Kraljevinu Jugoslaviju 1941. godine.
Ekopovijest
- Bio bi istodobno i Muzej i Centar za interpretaciju rijeke Drave. Njegov bi zadatak bio da, kao dinamična kulturna i baštinska institucija, na moderan muzeološki način stvori okvir za priču o vrijednostima rijeke Drave i njenog okoliša. Njegov bi naglasak bio na užem geografskom području, ali uključio bi i cijeli teritorij njenog glavnog porječja - objašnjava Marijan Špoljar muzeološku koncepciju.
Arhitektonsku razradu potpisuje Antonio Grgić, muzeološki koncept Marijan Špoljar, a eko povijesnu interpretaciju izradio je Hrvoje Petrić. Nedavno su, kaže Grgić, razgovarali s pomoćnicima ministra za EU fondove i oni se okvirno slažu s idejom.
- Razgovarali smo i s Upravom HŽ infrastrukture, most je njihovo vlasništvo, i oni se načelno slažu - dodaje A. Grgić koji inicijativu planira iznijeti i novom premijeru i ministru kulture.
S obzirom na to da je Hrvatska od svih novih članica najmanje iskoristila pristupne fondove za vjerovati je da su ovakve inicijative - ideje više nego dobrodošle.