Proteklu godinu u svjetskim razmjerima naročito je obilježila smrt mnoštva umjetnika, kao nikada do sada, a neka su značajna imena zauvijek napustila i naše krajeve. U Hrvatskoj je kulturnu i umjetničku scenu u najvećoj mjeri negativno obilježio jedan (nasreću kratkotrajan ) ministarski mandat, ali bilo je i mnogo pozitivnih događaja koji svjedoče o neuništivosti kreativnog duha i u okvirima posvemašnje krize.
Mural 'HeArtbeats', uličnog umjetnika Lonca postao viralni hit i obišao svijet
Lonac je početkom godine naslikao mural izveden u hiperrealističnoj maniri, pri čemu je na koncu sastavio impresivan animirani gif koji prikazuje kako njegovo naslikano srce pumpa krv.
Lonac je pripadnik sve prominentnije generacije umjetnika koji svoje radove vežu uz sferu street arta (ulična umjetnost), a njegov najnoviji rad izazvao je veliku pozornost na društvenim mrežama, te je dospio i u fokus specijaliziranih medija kao što je StreetArtNews.
Dolazak i odlazak ministra Hasanbegovića
Ministarstvo kulture pod relativno kratkotrajnim vođenjem Zlatka Hasanbegovića (od 22. siječnja do 19. listopada) uskratilo je svaki oblik potpore prijevodu na njemački jezik najsofisticiranijeg pjesničkog ciklusa hrvatskoga 20. st. i najznačajnijeg lirskog djela ikad napisanog na kajkavskom jeziku. (Unatoč izostanku bilo kakve potpore, prijevod Krležinog remek-djela objavilo je Društvo hrvatskih književnika, a Ministarstvo vanjskih poslova predstavit će je sljedeće godine u Beču.)
Osim što je usput eliminirao potporu neovisnim medijima i uveo ideološke kriterije za potporu izdavanju knjiga (pa je time i knjiga Ante Tomića i Rajka Grlića 'Ustav Republike Hrvatske' ostala bez potpore), ministar kulture Hasanbegović blokirao je produkcije hrvatskih filmova i ignorirao poticaje za strane produkcije koje žele snimati u Hrvatskoj. Filmski kritičar Nenad Polimac na tu je temu zapisao: "Zašto kinematografija smeta Hasanbegoviću? Valjda zato što spretno pomiruje nacionalno i kozmopolitsko, ideološki je vrlo raznovrsna, a opet uopće nije pod njegovom kontrolom. Umjesto da to pokuša shvatiti i iskoristiti, on bi je najradije uništio, a to je odlika minornih političara."
Rekordna posjećenost INmusic festivala
Činjenica da je uspješno održan, iako od Ministarstva kulture nije dobio niti kune potpore, događaj je sam po sebi, a publika je ove godine napokon dočekala nastup Florence + The machine.
Jedanaesto izdanje INmusic festivala oborio je vlastiti rekord posjećenosti - oko 85.000 posjetitelja uživalo je u najdugovječnijem i najvećem hrvatskom open-air spektaklu kojem je priznanje dao i ugledni britanski NME.
Netflix stigao u Hrvatsku
Najstariji streaming servis svoje vrste s obiljem filmova i serija u svojoj ponudi od početka godine moguće je gledati u Hrvatskoj. Sedam mjeseci kasnije Netflix je otkupio hrvatski film 'Ti mene nosiš' redateljice Ivone Juke za prikazivanje širom svijeta, gdje broji 86 milijuna pretplatnika.
Reprogramiranje Trećeg programa
HTV 3 započeo je emitirati 15.9.2012. i unatoč nevelikim očekivanjima program je naišao na glasna odobravanja, a gledanost mu je čak nešto veća nego gledanost sličnog programa u Francuskoj.
S druge strane, Treći program Hrvatskog radija, iako je znatno stariji, doživio je značajne intervencije. Kako je u svom osvrtu istaknuo Jurica Pavičić, nije nezanimljivo što je u tome glasan bio i Hasanbegović, koji je 2013. u Glasu Koncila Treći program Radija optužio za “postmodernu” neojugoslavensku “dekonstrukciju” i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta.
Rečeno - učinjeno. Postavljanjem v.d. uprave (Krešimir Čokolić za televiziju i Nevenke Dujmović za radio) iz neshvatljivih razloga ukinuta je emisija 3. programa Hrvatskog radija 'Jutro na trećem' Ivice Prtenjače, koja je bila najslušanija na tom programu, zatim obje emisije novinarke i urednice Ljubice Letinić – 'Audio.doc' i 'Skrivena strana dana', kao i emisije 'Kultura demokracije' Manuele Frkić Žaje, 'Lica okolice' Dinka Telećana i 'Pojmovnik postjugoslavenske književnosti' Borisa Postnikova. Ti su potezi izazvali burne reakcije kulturne javnosti.
Zagrebački Muzej prekinutih veza otvoren i u Hollywoodu
Muzej prekinutih veza, koji je gostovanjima obišao gotov čitav svijet, do sada je bio jedinstvena pojava vezana isključivo uz Zagreb. No, od lipnja ove godine inačica Muzeja otvorena je na prostoru od tisuću kvadrata uz Hollywood bulevar, kod zgrade u kojoj se održava dodjela Oscara. "Nevjerojatan je osjećaj voziti se po centru Los Angelesa i vidjeti natpis Museum of Broken Relationships", komentirao je za Jutarnji list povodom otvaranja Dražen Grubišić, koji je s Olinkom Višticom vlasnik zagrebačkog Muzeja prekinutih veza. Iza američke inačice tog muzeja stoji odvjetnik i kolekcionar John B. Quinn, koji je putujući kroz Hrvatsku posjetio Muzej i jako mu se svidio.
Rekord hrvatske suvremene umjetnosti
Iako je početna cijena bila određena između 10 i 15 tisuća eura, platno Julija Knifera na aukciji održanoj u Beču početkom lipnja nadmašilo je sva očekivanja i prodano je za 137 tisuća eura, te je time oborilo rekord ne samo za djela ovog umjetnika, nego i za sva djela hrvatske suvremene umjetnosti.
Zadnji je rekord držala također Kniferova slika koja je 2010. godine prodana za gotovo 100 tisuća eura. Ovakve cijene među hrvatskim umjetnicima postigla su do sada samo Vlaho Bukovac i Ivan Meštrović, čija su pojedina djela znala doseći 200 tisuća eura, no ne i za djela suvremene umjetnosti.
Uspjeh debitantskog filma 'Ne gledaj mi u pijat' Hane Jušić
Hana Jušić
Hana Jušić
Prvi igrani film redateljice Hane Jušić označava ulazak nove generacije autorica na velika vrata u hrvatski film. Mračna komedija o suvremenom obiteljskom životu, radnjom smještena u Šibenik, osvojila je početkom rujna Nagradu FEDEORA-e za najbolji europski film (Best European Film Award) u programu Dani autora na 73. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.
Kazališna predstava Olivera Frljića izazvala buru međunarodnih razmjera
Prije tri godine Frljićeva 'Nebožanska komedija' u Starom teatru u Krakowu skinuta je s repertoara prije premijere. U rujnu ove godine Frljićeva predstava 'Naše nasilje i vaše nasilje' u poljskom gradu Bydgoszczu povrijedila je vjerske i nacionalne osjećaje nekih gradskih vijećnika i jedne parlamentarne zastupnice iz konzervativne vladajuće stranke Pravo i pravednost, pa su podnijeli prijavu tužiteljstvu.
Povrijedila ih je scena u kojoj gola žena glave pokrivene hidžabom iz spolovila izvlači poljsku zastavu, te erotizirani ples uz melodiju 'Tihe noći' i lik Isusa Krista koji silazi s križa i siluje ženu.
Publika uglednog sarajevskog kazališnog festivala MESS u listopadu se izborila za ulazak na predstavu, iako je direkcija festivala odlučila da će se predstava izvesti samo za članove žirija. "Hoćemo predstavu", uzvikivali su iz skupine okupljene ispred Narodnog kazališta u Sarajevu.
Odigravanju predstave ranije su se usprotivili iz Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" te iz nekih bošnjačkih udruga uz tvrdnje kako ona vrijeđa vjerske osjećaje katolika i muslimana.
Izložba Giacometti donijela najskuplju skulpturu na svijetu u Hrvatsku
Izložba Alberta Giacomettija u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu u rujnu je donijela, među ostalima, skulpturu 'Čovjek koji hoda'. Jedan od pet odljeva te skulpture prodan je svojedobno za 141 milijun dolara, pa je ta skulptura postala najskuplje kiparsko djelo.
'Čovjek koji hoda' visok je 1,83 metra, hrapave površine i pokazuje osamljenog čovjeka koji korača. Giacometti (1901-1966) tvrdio je kako je u skulpturi želio prikazati da "svako biće stvara svoju vlastitu prazninu".
Vitomira Lončar i Ivica Šimić, osnivači kazališta 'Mala scena', iselili su iz Hrvatske i otišli u Kinu
Vitomira Lončar, poznata glumica i uz supruga Ivicu Šimića suosnivačica kazališta Mala scena, početkom listopada je otputovala u Kinu, objavivši na Facebooku fotografiju iz zagrebačke zračne luke.
Uoči odlaska je rekla: "Shvatila sam da ću morati otići u Kinu, da za mene više ovdje mjesta nema, da ja moram otići u političku emigraciju, da ja u svojim godinama više ne mogu ništa raditi u ovoj zemlji, da sve ono što znam, mogu, i sve ono što sam naučila, da sve moje iskustvo ovdje ne znači ništa, da sam za ljude ovdje luđakinja i bolesnica koja uopće ne zna ništa o svom poslu, da su me diskreditirali na svim područjima, da su me makli s Akademije dramskih umetnosti gdje je bilo moje prirodno mjesto, da više nisam niti mogla predavati i to jutro mi je sve prošlo kroz glavu i rekla sam: To je kraj. To nije bio planirani kraj, to je jednostavno bio - kraj."
Dodjela Nobelove nagrade za književnost Bobu Dylanu
Odluka švedske Akademije da ovogodišnju Nobelu nagradu za književnost dodijeli legendarnom američkom rock-kantautoru Bobu Dylanu odjeknula je u listopadu diljem svijeta i rijetko je koga ostavila ravnodušnim.
Neki pisci, poput Irwinea Welsha (autora Trainspottinga) i peruanskog nobelovca Marija Vargasa Llose bili su protiv takve odluke. "Apsolutno se divim Bobu Dylanu kao pjevaču, no ne mislim da je dobar pisac. Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se piscima, a ne pjevačima", rekao je Llosa.
Pisac Norman Mailer prokomentirao je: "Ako je Dylan pjesnik, ja sam košarkaš".
„Nadam se da sljedeće godine neće Messi dobiti Nobelovu za “poetične poteze loptom”, jer može se i pretjerati“, komentirao je književnik Josip Novaković.
Mišljenja mnogobrojnih pisaca i umjetnika koji su pak oduševljeno pozdravili dodjelu nagrade Dylanu najbolje je izrazio slavni pisac Salman Rushdie, autor 'Sotonskih stihova', koji je čestitao Dylanu, nazivajući ga "briljantnim nasljednikom tradicije bardova".
Repetitor u Tvornici
'Počivali u miru' postat će prva hrvatska TV serija koja će se prikazivati u Velikoj Britaniji
Britanska tvrtka Global Series Network otkupila je licencu za hrvatsku dramsku seriju Počivali u miru u režiji Gorana Rukavine, Kristijana Milića i Gorana Dukića za tržište Velike Britanije, objavio je HRT u prosincu. Ta je britanska tvrtka ekskluzivni partner uglednog Channel Foura s kojim su pokrenuli jedinstveni program Walter presents koji gledateljima nudi strane serije s podnaslovima.
Meme osvojio hrvatsku popularnu kulturu
Viralna snaga društvenih mreža u protekloj je godini obilato koristila meme kao najzahvalniji motor širenja društvenog komentara na tekuća zbivanja. Bilo da se radi o humornoj slici ili kratkom tekstu, meme su snažno zašle i u hrvatsku popularnu kulturu, a najistaknutijim autorom takve forme mogao bi se proglasiti umjetnik Željko Badurina, koji je gotovo svakodnevno objavljivao svoje komentare na društveno-politička, kulturna i umjetnička kretanja u obliku fotomontaža. Ti su se njegovi radovi obilato širili društvenim mrežama, postajući 'meme'.
Pokemanija zaludjela cijeli svijet
Tijekom srpnja 2016. niste se mogli okrenuti, a da niste vidjeli nekoga kako s mobitelom euforično trči, naočigled za ničim.
No, oni nisu bili izgubljeni u prostoru. Oni su točno znali što rade. Lovili su Pokemone, mala bića koja su najednom bili svugdje.
Mobilna igra Pokemon Go po izlasku je ubrzo postao pravi pop kulturni fenomen. Igra, odnosno aplikacija, preuzeta je više od 500 milijuna puta. Naime, Pokemone nisu lovili samo zagriženi ljubitelji dugovječne franšize već su to činili gotovo svi.
Igrači su tijekom igranja hvatali kriminalce i policiji prijavljivali zločine. Trgovinama i ugostiteljskim objektima porastao je promet zbog igrača koji su se na tim mjestima borili i hvatali mala čudovišta.
Osobito uspješni igrači prodavali su svoje likove za velike novce, a izdavači su zaradili na prodaji vodiča za hvatače.
Muzeji i parkovi prirode su putem igre mamili igrače da se dođu u njihove ustanove boriti s Pokemonima, ali i učiti o eksponatima koje izlažu.
Dwayne 'The Rock' Johnson se pojavio u promo videu kao Pokemon, a borac Evangelista Santos proslavio je pobjedu tako što je svog protivnika 'uhvatio' u poke-loptu.
Spolnofluidne grupe su pohvalile igru zbog toga što igrački avatari nisu bili vezali uz spol već uz 'stil', a Pokemon Go je pomogao čak i onim pojedincima koji se bore s autizmom.
Vrijednost dionica Nintenda, jednog od trojice vlasnika Pokemon licence, skočila je za 17,6 milijardi dolara pa je pala za 6,7 milijardi kada je otkriveno da Nintendo igru uopće nije napravio te da nema direktne financijske koristi od uspjeha igre.
Pokemon Go se upisao u Guinnessovu knjigu rekorda kao igra koja je ostvarila najveći prihod u prvom mjesecu (206,5 milijuna dolara) i koja je najviše puta preuzeta u prvom mjesecu (130 milijuna preuzimanja).