10 GODINA UNAZAD

PULSKI SAJAM KNJIGA U ŠOKU NAKON ZNAČAJNOG REZANJA POTPORE 'Jesmo li to zaslužili nakon što smo doveli Eca, Pamuka i Magrisa?'

"Kad vam Ministarstvo usred godine odreže 350.000 kuna to je rušenje sajma, barem onakvog kakvog i publika i struka i autori poznaju", kaže pokretačica pulske knjiške manifestacije

Potpore resornog ministarstva književnim manifestacijama, objavljene prije nekoliko dana, na tragu su netom prije objavljenih potpora za književne časopise, koje su rezultirale i tome da Zarez više nećemo moći čitati u papirnatom izdanju.

Više uspješnih festivala koji su u Hrvatsku, među ostalim, dovodili i važna književna imena ostaje bez dijela bitnog im postotka državnog financiranja. Ministarstvo je financiranje književnih manifestacija smanjilo za oko 670.000 kuna.

Pulski sajam knjiga, važna hrvatska i međunarodna manifestacija koja se održava više od 20 godina i traje deset dana, ove će godine dobiti 150.000 kuna, jednako, primjerice, kao i Goranovo proljeće. Ranijih su godina dobijali pola milijuna kuna. Usporedbe radi, 150.000 kuna, pulski je sajam od Ministarstva dobivao prije desetak godina, kad je vrijednost tog novca bila daleko veća, a i sajam u to doba po svemu manji nije imao troškove prostora ni blizu usporedive s današnjima. Zadnjih su godina na više od stotinu događanja na sajmu imali više od 50.000 posjetitelja.

U Udruzi Sa(n)jam knjige, organizatoru festivala, nakon odluke Ministarstva zavladala je, kažu, nevjerica. Magdalena Vodopija, predsjednica Udruge i direktorica festivala komentira: "Kad vam Ministarstvo usred godine odreže 350.000 kuna to je rušenje sajma, barem onakvog kakvog i publika i struka i autori poznaju. Jesmo li to zaslužili time što smo na europskoj karti književnih manifestacija? Jesmo li to zaslužili time što smo doveli sigurno najviše značajnih svjetskih autora u Hrvatsku, među ostalim nobelovca Pamuka, oscarovca Menzla, Claudia Magrisa, Umberta Eca, Tatjanu Tolstaju, Irwina Welsha ....? Možda je presudila izjava Umberta Eca koji je na pulskom sajmu kazao da je to "istinski prostor knjige"? Sajam ove godine neće moći izgledati onakvim kakvim ga ljudi pamte. Sigurno da ćemo nastaviti raditi sajam, ali trećina našeg budžeta je bio novac koji smo dobivali od države. Samo najam prostora plaćamo 125.000 kuna. Kako su to prostorije koje su u vlasništvu MORH-a ministar je, eto, mogao samo prebaciti ta sredstva na drugo ministarstvo."

Festival svjetske književnosti dobio je 50 tisuća, 40% manje negoli lanjske godine. Seid Serdarević, programski direktor i osnivač Festivala kaže: "Nažalost rezultati Natječaja dolaze neuobičajeno kasno, što je problematično za organizatore koji su pozive sudionicima uputili radeći projekcije prema dosadašnjim iskustvima sufinanciranja. Festival s pedesetak programa, gotovo 100 sudionika od kojih 30 iz inozemstva dovodi se u organizacijske probleme i pitanje je na kojoj će se razini u budućnosti realizirati. Festival je u svojem kratkom postojanju iz godine u godinu rastao i postao jedna od najznačajnijih književnih manifestacija u ovom djelu Europe što su prepoznali i inozemni partneri i program Kreativna Europa. Neuobičajena je praksa da se uspješnim manifestacijama smanjuju dotacije što pokazuje da se ne vodi računa o evaluaciji i mogućem rastu. Iskreno se nadam da će našu žalbu koju ćemo uložiti na dodijeljena sredstva nadležan tijela pri Ministarstvu kulture razmotriti i promijeniti svoju odluku."

Nadežda Čačinović, članica Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost ističe da je funkcija Vijeća tek savjetodavna. "Vijeće nema zadnju riječ. Mi sve prođemo, napišemo savjete, zapisnike, ali naše mišljenje Ministarstvo ne obvezuje." Ne može, kaže, precizno komentirati, kolike su razlike, nije još proučila rješenje Ministarstva. "No, to sigurno nije ono što smo sugerirali. Zaista mi je žao što velike manifestacije poput recimo pulskog sajma knjiga zakinute. Jasan je to znak da vodstvo Ministarstva smatra da su to priredbe koje ne promiču nacionalni identitet. Nema boljeg načina za promicanje nacionalnog identiteta negoli da radite međunarodno priznate priredbe."

Kakvog smisla ima biti u Vijeću za čije mišljenje Ministarstvo slabo haje?

"Mogla sam dati ostavku kad je došao novi ministar. No, zašto da im olakšavam? Bio je to pokušaj da se čovjek ponaša po pravilima i onda kad pravila ne vrijede." Mandat Vijeću završava u lipnju. "Prošlih godina potpore su se dodjeljivale na način da je bilo sitnijih izmjena u odnosu na naše mišljenje, ali bili bismo o obaviješteni. "Pamti da su jedne godine na inicijativu Ministarstva, nakon što su sugerirali da se Hrvatskom slovu ne dodijeli potpora, imali sastanak s uredništvom tog časopisa. "Bez povoda su objavili razgovor s mužem Pavelićeve kćeri i recenziju Pavelićeve 'Lijepe plavojke', imali smo vrlo negativan stav prema njima, a ipak niti jedne godine nisu ostali sasvim bez sredstava potpore", kaže pa dodaje: "Sjećam se da su mi neki prijatelji i kolege predbacivali da više pazim na izdanja, recimo, Kršćanske sadašnjosti negoli na njihova."

Zagreb Book Festival lani je dobio 100.000 kuna, ove godine upola manje. "To su sredstva s kojima festival neće moći dugoročno funkcionirati. Hoćemo li to premostiti i kako stvarno nisam sigurna", kaže Petra Ljevak, direktorica Festivala.

Potpora je sasvim ukinuta Interliberu, za Frankfurt je bio prijavljen jedino dječji program koji je također ostao bez sredstava, za nastup u Leipzigu odobreno je 120 tisuća kuna, što je 71 000 kuna manje. Među rijetkima kojima je povećan budžet jest Seminar Zagrebačke slavističke škole, koji je dobio 150 000 kuna (lani 100.000). Nakladnici i autori sad, pribojavajući se, čekaju vidjeti što će biti s potporama za knjige.

Izdvajamo