Donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika bio je jedan od ključnih trenutaka u borbi hrvatskog naroda za svoju samobitnost i vlastiti identitet koji je ujedno označio i početak kraja tragičnih hrvatskih iluzija o Jugoslaviji i jugoslavenstvu, istaknuo je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić u izjavi u povodu 50. godišnjice Deklaracije.
"Stoljećima su Hrvati čuvali i branili svoj jezik boreći se za njegovu uporabu u javnom životu i za pravo da ga nazivaju svojim nacionalnim imenom. Tek je uspostava slobodne i samostalne hrvatske države omogućila da ciljevi Deklaracije postanu stvarnost", ističe Kusić.
Danas je hrvatski jezik, dodaje Kusić, izložen globalizaciji, ali i uzaludnim pokušajima da mu se ospori pravo na postojanje, međutim hrvatski jezik danas je ne samo službeni jezik u Republici Hrvatskoj, nego i jedan od službenih jezika Europske unije priznat i normiran kao zasebni jezik na globalnoj razini.
"Ponosni zbog tog uspjeha trebamo se uvijek sa zahvalnošću sjećati svih koji su sudjelovali u hrabrom domoljubnom činu hrvatske kulturne i intelektualne elite, izradi i donošenju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Neka nam oni budu uzor i nadahnuće u suočavanju hrvatskog jezika s današnjim izazovima te u promicanju jezične kulture u skladu s hrvatskom tradicijom i potrebama suvremenog društva", poručio je predsjednik HAZU.