ONLINE PREDATORI

MAJKE DILJEM HRVATSKE ZADNJIH DANA PRIMILE JEZIVE PORUKE MANIJAKA 'Obuci joj kratku suknjicu, slikaj je za naš tinejdžerski časopis i zaradi 8.000 €'

    AUTOR:
    • Tena Šarčević

  • OBJAVLJENO:
  • 25.05.2017. u 00:00

“Ako imaš neku malu djevojčicu, možeš je slikati, za 50 slika možeš zaraditi oko osam tisuća eura”, sadržaj je poruke upućene jednoj zagrebačkoj majci s profila Dijane Simic, koja se predstavlja kao urednica dječjih časopisa OK! i Bravo, biologinja, doktorica, ili sve troje.

Riječ je, naravno, o lažnom profilu - štoviše, o jednom od njih pet s kojih su posljednjih dana brojnim majkama iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine stizale poruke u kojima ih se pokušavalo navesti da pošalju kompromitirajuće fotografije svoje djece, za koje bi im bila isplaćena određena svota novca. “Kad je slikaš, obuci joj kratku suknjicu i kratke čarape na nogama, u pozadinu slike stavi igračke da se vide, jer je to časopis za djecu”, bile su daljnje Dijanine upute za fotografiranje. Jednoj majci Dijana se javila jer joj se “mali sin od pet godina igrao na profilu i slučajno podnio zahtjev”, a drugoj je pristupila nudeći da joj pokloni odjeću za sina. Bezazlene uvode u razgovor slijedili su upiti za dječje fotografije.

Na cijeli slučaj upozorile su akterice udruge Lavice, orijentirane na zaštitu i pomoć žrtvama pedofila, a koju su osnovale početkom ove godine.

Prijavili policiji

- Još ne znamo je li riječ o jednoj osobi ili njih više. Pretpostavljamo da osoba trenutačno nije u Hrvatskoj. Slučaj je odmah prijavljen policiji, a još čekamo njihovu reakciju - kaže Anita Papa, predsjednica udruge Lavice.

Upravo su Lavice cijelu priču putem svoje Facebook stranice podijelile s javnošću i upozorile na opasnost, koja se, kako kažu, ne tiče nekog drugog, nego nas svih. - Želimo apelirati na ljude da, kada u svoj inbox dobiju poruke ovakvog ili sličnog sadržaja, to ne ignoriraju, ne brišu ih i ne prijavljuju profile Facebooku - navode iz Udruge.

- Ljudi takve profile vrlo često prvo prijave Facebooku, što dovodi do njihova nestajanja i zbog čega je kasnije puno teže doći do osobe. Kada dobijete takvu poruku u inbox, najpoželjnije je prvo obavijestiti policiju, uslikati razgovore ili ih na neki drugi način pohraniti, a tek onda prijaviti profil Facebooku - objašnjava predsjednica udruge Anita Papa.

Traže strože kazne

Iako su s radom počeli tek prije pet mjeseci, Papa kaže da ovo nije prvi slučaj u kojem se preko lažnog internetskog profila pokušava doći do djece, a događalo se i da se maltretiranje s Facebooka preselilo i u stvarni život. Srećom, nekoliko slučajeva njihovom je intervencijom ili spriječeno u startu ili zaustavljeno. - Pravi rezultati će biti vidljivi tek kroz otprilike dvije godine, do kada bi se kraju trebao privesti pokušaj promjene kaznenog zakona vezanog uz pedofiliju, na kojem radimo s još jednom udrugom - napominje Papa te objašnjava da zakon sam po sebi nije toliko loš koliko je loša njegova implementacija. - Želimo postrožiti kazne za pedofiliju. Nedopustivo je da bude moguće pedofila kazniti samo uvjetnom. Isto tako, želimo postići da poslodavci koji zapošljavaju radnika koji će biti u kontaktu s djecom - poput onih u školama, vrtićima, bolnicama - budu obavezni provjeriti nalazi li se budući zaposlenik u registru pedofila, bez obzira na to je li riječ o muškarcu ili ženi - naglašava.

Prema podacima MUP-a, na koje nam je ukazala pravobraniteljica za djecu, seksualni delikti na štetu djece u izrazitom su porastu, pa je tako lani bilo čak 848 prijava za seksualne delikte nad maloljetnicima, što je 43,7 posto više prijava nego u prethodnoj godini. Među najčešćim deliktima je spolna zloupraba djeteta mlađeg od 15 godina te iskorištavanje djece za pornografiju.

Zagreb, 220217.
U povodu Europskog dana zrtava kaznenih djela, Centar za suocavanje s prosloscu Documenta s partnerskim organizacijama organizirao je konferenciju u HND-u na kojoj je uz aktiviste organizacija civilnog drustva i udruga za podrsku zrtvama i svjedocima govorila pucka pravobraniteljica, predstavnici Ministarstva pravosudja, MUP-a i znanstvene zajednice. Na fotografiji: pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klaric.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / HANZA MEDIA

Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić

 

- Nužan je veći angažman davatelja internetskih usluga u osiguravanju mehanizama zaštite djece. Razvoj medijske pismenosti mora postati obveznim dijelom obrazovanja za svu djecu, a ne ovisiti o entuzijazmu učitelja - kaže pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.

Pristanak roditelja

A na lažno predstavljanje internet predatora osvrnuo se i glavni urednik magazina OK! Neven Kepeski, koji naglašava kako najpopularniji mjesečnik za tinejdžere u Hrvatskoj oduvijek njeguje visoke standarde profesionalnog i odgovornog novinarstva.

- OK! se mladima bavi već pune 22 godine i ima profesionalne fotografe koji su zaduženi za snimanja i nikada ne tražimo fotografije ni modele po inboxima društvenih mreža. Postoji natječaj “Lice s naslovnice”, ali prijave primamo isključivo na našu službenu mail adresu. Čak i kada snimamo modne editorijale, ako je riječ o maloljetnicima, uvijek tražimo pristanak roditelja, koji su, uz naš profesionalni tim, vrlo često prisutni i na samim snimanjima. Upozoravam roditelje da ne nasjedaju na lažna predstavljanja ispred našeg magazina - rekao je Neven Kepeski iz OK!-a.

Djeca trebaju biti svjesna opasnosti

Osim povećanjem kazni i većom kontrolom toga tko može doći u kontakt s djecom, neželjene interakcije moguće je izbjeći i kvalitetnom edukacijom djece o tome što je sve moguće pronaći na internetu - kaže nam psihoterapeutkinja Lina Đulvat.

- Djeca već u predškoli, a možda i prije, počinju koristiti internet. Kada dijete pokaže interes za korištenje računala, roditelj mu mora objasniti da u online svijetu, kao i u stvarnom, postoje loši ljudi. Dijete ne treba pretrpati informacijama, ali mu treba reći, primjerice, da postoje određene poruke koje kolaju internetom i koje nemaju dobru namjeru - objašnjava Đulvat te dodaje da je vrlo važno potaknuti dijete da se u slučaju javljanja nepoznate osobe konzultira s odraslima.

Pred roditeljima je težak zadatak pronalaska granice između održavanja autonomije djeteta i stupnja kontrole nad onime što dijete konzumira.

“Kod djece ranije školske dobi roditelj i dalje mora zadržati kontrolu nad sadržajem koje dijete ima na mobitelu i otvoreno mu reći da će povremeno pogledati čime se ono bavi dok je online. S druge strane, djeci u pubertetu treba dati do znanja da su oni ti koji imaju moć i ne ograničavati ih. Odnosi trebaju biti zasnovani na povjerenju, ali treba biti jasno što je ispravno, a što ne.”

 

ELIPSO

Izdvajamo