VELIKA ŠKRTICA

Kad bukirate avion i putovanje, u 85 posto slučajeva ćete ih preplatiti!

A view shows an An MS-21 medium-range passenger plane, produced by Irkut Corporation, during a flight in Irkutsk, Russia, May 28, 2017. Courtesy of PR Department of Irkut Corporation/Handout via REUTERS THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY. FOR EDITORIAL USE ONLY. NO RESALES. NO ARCHIVES
Ilustracija/REUTERS

Zbilja se ne sjećam kad sam posljednji put bukirala neko putovanje ili avionsku kartu a da mi je račun na kraju iznosio točno onoliko koliko je i pisalo na stranici kad sam na nju prvi put kliknula.

Ako imate isti problem, niste usamljeni: potrošači diljem Europe toliko su frustrirani zbog pogrešnog oglašavanja cijena na online putničkim platformama da je Mreža Europskih potrošačkih centara na ovu temu izradila cijelo izvješće temeljeno na službenim prigovorima putnika i potrošača.

Analiza je izrađena na temelju 539 pisana prigovora u kojima je Mreža centara detektirala čak 602 problema, od čega njih 365 vezanih isključivo uz 'nagla' povećanja iznosa cijena prilikom rezervacije aviokarata.

Evo kojih sedam neočekivanih naknada aviokompanije najčešće naknadno ubacuju u inicijalnu cijenu karata, zbog čega se ona na kraju, od one početne, nerijetko može razlikovati i za 50 posto.

Taksa prva: dodatne naknade za proces bukiranja.

Taksa druga: dodatne naknade za checkiranje putnika.

Taksa treća: dodatne naknade za usluge kreditne kartice.

Taksa četvrta: naknada za prtljagu.

Taksa peta: naknada za promjenu datuma tijekom rezervacije.

Taksa šesta: naknada za rezervaciju sjedala.

Taksa sedma: dodatne naknade koje nastaju ako oglašenog proizvoda nema, ali vas stranica upućuje na nekog drugog prodavatelja koji taj isti artikl ima po nešto većoj cijeni.

To se službeno naziva 'bait advertising'.

Javljale su se i neke druge naknade - poput one koje nastaju u tečajnoj razlici ili za checkiranje djece - ali nešto rjeđe.

Sve u svemu, prema računici i rezultatima dodatnog mystery shoppinga koji je Mreža provela na temelju prigovora potrošača pokazalo se kako konačna cijena prilikom bukiranja low-budget letova u čak 83 posto slučajeva bude drukčija od one prvotno oglašene, dok je taj postotak kod full service aviokompanija nešto niži, točnije 71,66 posto.

Dodatno, situacija je puno gora kad se let rezervira putem neke online travel platforme nego kad to čovjek čini direktno na stranicama aviokompanija.

U ovom prvom slučaju cijena će se prema statistici povećati u 85 posto slučajeva, dok će to na internetskim stranicama aviokompanija biti neznatno manje, u otprilike 82 posto rezervacija.

Sličnu praksu Mreža centara bilježi i u slučajevima rentanja automobila.

I ovdje su razlozi povećanja cijena više-manje isti - počevši od lažnog reklamiranja, preko promjene podataka, dodavanja naknada za korištenje kreditnih kartica i dodatnih troškova za postupak rentanja, ali najjača je bila kategorija 'ostalo' u koju su se skrili doista zanimljivi dodatni izdaci.

Naprimjer, prilikom rentanja automobila dodatno će vam na oglašenu cijenu naplatiti još naknadu za gorivo (i to pored činjenice da gorivo plaćate već u startu), ali i dodatke koji proizlaze iz troškova osiguranja ili habanja guma.

Većina ovih povećanja cijena, kad je u pitanju rent-a-car, prema informacijama korisnika, događale su se prilikom bukiranja automobila putem neke online platforme, a rjeđe kad bi to čovjek činio direktno na internetskoj stranici rent-a-cara.

Najmanje prigovora stizalo je za bukiranje hotelskog smještaja, ali i ovdje su primijećeni neki zanimljivi skriveni dodaci, kao što su naknade za čišćenje soba ili pak korištenje službenog hotelskog parkinga.

Zanimljivo, analiza daje i vrlo dobru sliku ponašanja potrošača, posebno u onim slučajevima u kojima su evidentno bili žrtve ako ne prevare, onda barem lažnog oglašavanja.

Od 118 ispitanih, samo ih je 32 odgovorilo kako su se, uvidjevši povećanje cijene, požalili online platformi ili direktno prodavatelju usluge, dok je 104 ispitanika, povećanju usprkos, rezerviralo traženu uslugu bez jednog izgovorenog ili napisanog prigovora.

Kao razloge takvom ponašanju navode činjenicu kako 'nisu znali da postoji mogućnost prigovora', a velik broj njih navodi i kako nisu vjerovali da bi slanje prigovora imalo ikakvog efekta.

Pa kad je tako - možda je i najbolje da svoje putovanje debelo preplate.

ELIPSO

Izdvajamo