Muškarac iz Züricha optužen je za klevetu jer je popularnim lajkom reagirao na antisemitski status na Facebooku, što je vjerojatno prvi slučaj tužbe za neverbalnu reakciju na društvenim mrežama.
Oko aktivnosti na društvenim mrežama još uvijek se lome koplja, što se smije objavljivati, a što ne, koliko se otvoreno smije komentirati i kritizirati. Veliku ulogu u tome imaju i same društvene mreže koje automatski blokiraju neprikladne fotografije ili govor mržnje, no zbog jezičnih barijera osobne uvrede često prolaze ‘ispod radara’.
U Švicarskoj je u oku prvo suđenje za lajkove na Facebooku. Kako piše Local, 45-godišnji muškarac iz Züricha optužen je za klevetu jer je znakom odobrenja reagirao na status u kojem se tužitelj optužuje za antisemitizam.
Online drama odvijala se među članovima raznih organizacija za zaštitu životinja. Predsjednika jedne takve organizacije, Verein gegen Tierfabriken (VgT), Erwina Kesslera napali su za antisemitizam i rasizam. Optuženi je samo lajkao, nije komentirao osam objava u kojima se tvrdi da je Kessler rasist s obzirom na povezanost s neonacistima u prošlosti.
Kesslerovi odvjetnici tvrde da je reakcijom na objavu muškarac doprinio većoj vidljivosti objave, učinio je vidljivom većem broju ljudi, čime je nanio štetu Kessleru.
Slučaj se trebao naći pred sucem ovaj ponedjeljak, 3. travnja, no suđenje je odgođeno jer odvjetnik optuženog pokušava srušiti slučaj i odbaciti optužbe. Prema pisanju švicarskih medija obrana se planira fokusirati na Kesslerovu rasnu diskriminaciju u prošlosti čime će pokušati dokazati da su optužbe na društvenim mrežama opravdane.
Kako i gdje podvući crtu?
Švicarski se mediji pitaju nije li obrana bazirana na pogrešnim temeljima te kako ni ne spominju osnovni problem - je li uopće moguće tužiti nekoga samo zato što je simbolom reagirao na objavu ili je podijelio?
Prije godinu dana švicarski je sud odbacio jednu sličnu tužbu protiv muškarca koji je na Twitteru ponovno podijelio tuđu uvredljivu objavu. Sud je smatrao da ponovno dijeljenje (share/retweet) nije kažnjivo, već da jedino originalni autor može biti zakonski gonjen. No, nažalost ovaj se slučaj ne može iskoristiti kao presedan jer švicarski zakon strogo razlikuje uvrede na rasnoj bazi, iako sam optuženi nije sam objavio rasne uvrede. Kessler je tužio još osmero ljudi u pet sličnih optužnica.
Ovaj je slučaj potaknuo raspravu u Švicarskoj o tome tko je odgovoran za online sadržaj i dokle seže sloboda govora. Mnogi se boje da suviše stroge restrikcije mogu odvesti u neželjenu kontrolu slobode.
U tome vjerojatno prednjači Rusija gdje je samo 2015. 54 ljudi završilo u zatvoru zbog dijeljenja ili objave ‘govora mržnje’. Andrej Bubejev osuđen je na više od dvije godine zatvora zbog neprikladnog sadržaja na društvenim mrežama. Među ‘neprikladnim sadržajem’ našla se slika paste za zube, koju je slikala njegova supruga, a uz nju je napisao: ‘Istisnite Rusiju iz sebe!’