Predstavnički dom Američkog kongresa u utorak je glasao da se ukinu pravila koja obvezuju pružatelje internetskih usluga da štite privatnost svojih korisnika u većoj mjeri od Googlea i Facebooka, piše Reuters. Ovo glasovanje dolazi nakon što je Američki senat također izglasao ukidanje tih istih pravila.
Prema tim pravilima, pružatelji internetskih usluga morali su od svojih korisnika dobiti dopuštenje kako bi geolokacijske, financijske, zdravstvene i podatke o svojoj djeci te povijest pretraživanja interneta koristili u svrhu oglašavanja i marketinga.
Bijela je kuća u izjavi rekla da bi pružatelji internetskih usluga od korisnika morali dobiti dopuštenje kako bi koristili i dijelili određene informacije, dok internetske stranice to dopuštenje ne moraju dobiti. 'Rezultat toga su pravila koja akterima u online prostoru nameću različite regulacije ovisno o prirodi njihovog djelovanja', stoji u izjavi Bijele kuće.
Šef Vijeća za komunikacije Ajit Pai i teksaški Republikanac Michael Burgess pohvalili su odluku Kongresa uz komentar da je potrebno izjednačiti pravila igre za sve one koji rukuju s korisničkim podacima.
S druge strane, masaćusetski Demokrat Michael Capuano, predsjednik aktivističke grupe Free Press Craig Aaron i Američku udruženje za zaštitu građanskih prava osudili su odluku Kongresa, smatrajući da tvrtke ne bi smjele u komercijalne svrhe koristiti podatke korisnika bez njihovog dopuštenja.
Pružatelji internetskih usluga smatraju da se korisnikova povijest pretraživanja ne bi smjela smatrati osjetljivom informacijom te da bi zahvaljujući pristupu tim podacima svojim korisnicima mogli prikazivati bolje i relevantnije oglase.
Olivia Solon za The Guardian piše da pružatelji internetskih usluga temeljem povijesti pretraživanja o korisnicima mogu otkriti jako puno, uključujući i politička stajališta, seksualnu orijentaciju te bankarske navike. Osim toga, činjenica da nekoj stranici pristupate sa svog računala može ljudima reći jeste li kod kuće ili niste.
Osim što mogu pratiti korisnike u svoje svrhe, pružatelji internetskih usluga podatke o svojim korisnicima potencijalno mogu i prodavati. Američka tvrtka AT&T pokušala je implementirati takav program prije nego što su u listopadu prošle godine usvojena pravila koja su pružateljima internetskih usluga ograničila pristup korisničkim podacima. Verizon je 'superkolačićima' pokušao pratiti korisnike mobitela čak i kada su koristili 'inkognito' pretraživanje i brisali kolačiće i povijest pretraživanja. Američko Vijeće za komunikacije nakon toga je tužilo Verizon zbog praćenja korisnika bez njihovog dopuštenja.