U nastavku donosimo:
- što biometeorologinja DHMZ-a Ivana Havrle Kozarić otkriva o ulozi vlažnosti u osjećaju vrućine
- zbog čega kombinacija topline i sparine opterećuje organizam više od same temperature
- koje skupine građana nose veći rizik tijekom toplinskog vala
- kako znojenje i sporo isparavanje utječu na pregrijavanje tijela
- koja upozorenja vrijede kada se vrućine protegnu na topline noći i više uzastopnih dana
Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku ne pokazuje znakove slabljenja. Temperature se u velikom dijelu zemlje danima penju preko 30 stupnjeva Celzijevih, a ponegdje i znatno više, zbog čega DHMZ redovito izdaje upozorenja na opasne vremenske uvjete. I liječnici pozivaju na oprez, posebno starije osobe, kronične bolesnike, malu djecu i sve koji veći dio dana provode na otvorenom. I dok građani traže spas u hladu, klimatiziranim prostorima i na obali, jedno se pitanje sve češće postavlja: kada će vrućini konačno doći kraj?
Prema trenutačnim prognozama, ozbiljnijeg osvježenja još nema na vidiku pa će se Hrvatska i idućih dana buditi i lijegati uz natprosječno visoke temperature. Dotad preostaje pridržavati se preporuka stručnjaka, unositi dovoljno tekućine, izbjegavati borava...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....