KLINIČKA ISPITIVANJA POTVRDILA

EKSKLUZIVNI VIDEO: SENZACIONALNI USPJEH SVJETSKIH RAZMJERA Hrvati otkrili lijek za zarastanje kosti!

Zagreb, 080916.
Grupa znanstvenika na celu s akademikom Slobodanom Vukicevicem koja je osmislila novi lijek za regeneraciju kosti, fotografirani na zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Lijek Osteogrow je prvi inovativni lijek u neovisnoj Hrvatskoj i drugi nakon vrlo uspješnog Sumameda koji je u cijelosti proizvod hrvatskih znanstvenika

Malo krvi, malo koštanog proteina i evo lijeka za regeneraciju i cijeljenje kosti!

Hrvatska senzacija svjetskih razmjera u farmaceutici zove se Osteogrow, a rezultati dosad učinjenih kliničkih ispitivanja kažu da bi prvi lijek stvoren u hrvatskoj državi mogao postati nezaobilazna pomoć pacijentima s problemima zarastanja kosti i onima kojima je potrebno nadomjestiti dio kosti koji nedostaje već za dvije do tri godine.

Zahtjevna procedura

 Kad voditelj i koordinator projekta prof. dr. Slobodan Vukičević tumači način djelovanja, zvuči vrlo jednostavno: od vlastite krvi pacijenta radi se ugrušak “na licu mjesta”, točnije u operacijskoj dvorani. U krv se doda koštani morfogenetski protein i potom sve zajedno stavi na mjesto gdje treba “stvoriti” novu kost.

 

Za nekoliko mjeseci stvori se novi koštani dio, što je u liječenju te vrste zdravstvenih problema apsolutna inovacija. Naime, pokazalo se da je najbolji “nosač” proteina vlastita i to “obična” periferna krv, odnosno ona koja se vadi pacijentu kad se treba provjeriti krvna slika.

A za stvaranje ugrušaka koji liječi kosti dovoljno je tek oko decilitar krvi!

- U tijeku su klinička ispitivanja Osteogrowa u Zagrebu, Sarajevu i Beču. - To je prvi put u povijesti medicine da je hrvatska akademska zajednica samostalno, bez velike farmaceutske industrije, razvila i testirala biološki lijek nakon niza procedura koje su toliko zahtjevne da se godišnje u svijetu odobri ukupno oko 20 novih lijekova - kaže ekskluzivno za Jutarnji list voditelj i koordinator projekta Slobodan Vukičević s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

Zagreb, 080916.
Grupa znanstvenika na celu s akademikom Slobodanom Vukicevicem koja je osmislila novi lijek za regeneraciju kosti, fotografirani na zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Na fotografiji: Slobodan Vukicevic.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev
 

- Lijek za regeneraciju kosti Osteogrow koji potiče njihovo stvaranje nastao je kao rezultat velikog europskog projekta Seventh Framework programme. Prvi je put Europska komisija povjerila koordinaciju projekta jednoj hrvatskoj akademskoj ustanovi i to zagrebačkom Medicinskom fakultetu, a sudjelovalo je i 11 europskih partnera iz šest država - Engleske, Švedske, Njemačke, Češke, Austrije i BiH. Svi su oni pomogli da se lijek razvije, no inovacija i originalnost potječe sa zagrebačkih fakulteta dok su nam partneri omogućili da provedemo pretklinička ispitivanja i da projekt dovedemo do kliničkih ispitivanja. To je put koji je, kad smo ga započinjali, izgledao kao nevjerojatna, teško ostvariva misija. U pravilu tako nešto mogu raditi samo velike svjetske farmaceutske kompanije koje imaju posebno educirane ljude i velika sredstva - objašnjava prof. dr. Slobodan Vukičević, koordinator ovog velikog znanstvenog hrvatskog uspjeha. Ipak, uspjeli su sastaviti tim od 40-ak ljudi koji su na projektu intenzivno radili posljednje tri-četiri godine, ali ukupno sve pripreme traju gotovo desetljeće.

- Imali smo sreću jer smo uspjeli uz naš tim okupiti i stručnjake iz stranih institucija i u konačnici ostvariti takav pothvat. To je drugi put u povijesti da se to dogodilo u nekoj hrvatskoj instituciji - kaže Vukičević.

Podsjeća da je prvi naš lijek bio je Sumamed, ali je Osteogrow prvi lijek stvoren u hrvatskoj državi doveden do faze kliničkih ispitivanja uz sve dobivene dozvole i to ne samo u Hrvatskoj od Središnjeg etičkog povjerenstva i Ministarstva zdravlja već i u Austriji koja je u tome vrlo rigorozna.

- Članovi njihove Agencije za lijekove vrlo su strogi u procjenama o čemu svjedoči i to da je naša rasprava s njima trajala više od šest mjeseci. Također, dobili smo i sve dozvole u BiH da se u toj zemlji mogu provoditi studije - objašnjava Vukičević.

Primjena

Riječju, došlo se do tzv. faze FIH (First in Human) odnosno prvog testiranja na ljudima. Prvi pacijenti s prijelomom palčane kosti sudjelovali su u kliničkom ispitivanju u Traumatološkoj bolnici u Zagreb (KBC Sestre milosrdnice), a sljedeći će se tjedan prvi pacijenti liječiti u Sarajevu.

Vukičević dodaje da je inovacija slučajno otkrivena i zapravo je jednostavna do bola! Do kraja godine lijek će biti testiran na ukupno 75 pacijenata.

Deset pacijenata operiranih u zagrebačkoj Traumi pokazalo je da Osteogrow nema nikakvih sigurnosnih problema, niti toksičnih posljedica odnosno neki problem koji bi ugrozio odnosno prekinuo projekt.

- Studija koja se provodi je kontrolirana, randomizirana i dvostruko slijepa tako da nitko osim onog tko donosi kutiju s pripravkom lijeka ne zna što je pacijent primio. Kod nekih pacijenata imamo i placebo (lijek bez djelatne tvari) što će za evaluaciju učinkovitosti i sigurnosti biti vrlo važno - kaže Vukičević.

Lijek je već prešao hrvatske granice i u Beču je prvi pacijent u studiju uključen krajem lipnja ove godine, a nedavno i drugi.

Tijekom ovog mjeseca liječit će se još četiri pacijenta čime će biti zaključena faza jedan u kojoj se primarno istražuje farmakokinetika lijeka, njegova moguća prisutnost u sistemskoj cirkulaciji jer ga lokalno primjenjujemo, ima li učinak na vitalne organe poput srca, pluća, bubrega...

Zasad ni kod nas ni u Beču nije bilo negativnih znakova.

Inače, lijek je u Beču primijenjen kod pacijenata koji imaju tzv. zaobljene noge ili kako se to popularnije kaže noge nogometaša. Varus deformitet dovodi do krivog opterećenja koljena pa se goljenična kost mora izravnati tako da se jedan dio kosti odstrani. U taj se prostor onda stavlja preparat da se ubrza cijeljenje, a u Beču je sve to još praćeno kompjutoriziranom metodom.

Velika uloga Osteogrowa očekuje se u liječenju najčešće svjetske boli, one u leđima, uzrokovane degenerativnim promjenama kralježnice.

Primjena bi trebala početi u bečkoj klinici u kojoj će vodeći kirurzi biti uključeni u drugu indikaciju tzv. spinalnu fuziju. To je postupak koji se provodi u slučajevima kad zbog velike boli u kralježnici koja se širi i u noge kod osoba koje imaju problema s degenerativnim promjenama (disk) dođe do pritiska na krajeve živaca, a ne može se pomoći konzervativnim metodama.

Tada se operacijom ukloni disk, taj se prostor pojačava kavezom, a stražnji dio kralježnice fiksira se žicama i vijcima. No, nerijetko za neko vrijeme vijci popuste pa se bol vrati, a pacijent mora ponovo na operaciju.

- U pokusima na ovcama i kunićima, učinjenima na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu pod vodstvom svjetski poznatog spinalnog kirurga Munisha Gupte sa sveučilišta Washington Saint Louise, koji je operirao zajedno s Markom Pećinom, Jadrankom Bubić Špoljar, Lovorkom Grgurević, Marijom Lipar i studentom Nikolom Štokovićem, pokazalo se da možemo i uz takvu imobilizaciju napraviti trajnu kost između dva slabinska kralješka da se ne uruši taj dio i da fiksirani dio kralježnice dobije dodatnu sigurnost.

Kod kunića i ovaca rezultati su izvanredni, a spinalni kirurzi su rekli da još nikad nisu vidjeli takav uspjeh u stvaranju nove kosti - kaže Vukičević.

Tako je nakon deset godina pripreme, razvoja i proceduralnih zamki kroz svjetske regulatorne agencije razvijen prvi hrvatski lijek za globalnu primjenu - lijek za regeneraciju kosti.

Novi lijek Osteogrow financirala je Europska komisija za znanost (FP7 Health), a za razvoj lijeka i kliničko testiranje odobreno je 5,8 milijuna eura, čime je - tvrdi Slobodan Vukičević - stvoren dosad najjeftiniji lijek za globalnu primjenu.

Najjeftiniji lijek dosad - objašnjava - koštao je 60 milijuna dolara, a u prosjeku razvoj novoga lijeka košta najmanje 1,5 milijardi dolara. To je za uvjete koji postoje u Hrvatskoj za razvoj novoga lijeka stvarno čudo temeljeno na ogromnom entuzijazmu 40-ak vrhunskih znanstvenika i kliničara koji su domaćoj javnosti gotovo nepoznati, a stvorili su pobjedničku atmosferu i riješili niz nevjerojatnih problema koji su svaki za sebe izgledali nepremostivi - kaže voditelj projekta, koji vjeruje da je ovo najbolji primjer hrvatske inovacije od globalnoga značenja. Za otkriće ugruška pune periferne krvi pacijenta kao idealnog nosača za lokalnu primjenu koštanog morfogenetskog proteina dobivena je patentna zaštita u Americi, Europi, Kanadi, Australiji...

 

Zagreb, 080916.
Grupa znanstvenika na celu s akademikom Slobodanom Vukicevicem koja je osmislila novi lijek za regeneraciju kosti, fotografirani na zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev
 

Entuzijazam

Kroz čitav projekt mladi znanstvenici i suradnici s kliničkih centara pokazali su izniman entuzijazam, jer projekt nije financijski pokrivao udio njihova rada.

- Radili smo svaki dan satima u atmosferi velikog povjerenja, entuzijazma, želje za pobjedom svih problema, posebno materijalnih. Željeli smo dokazati da možemo u uvjetima nemoći administracije i manjka potrebne ekspertize napraviti nešto veliko što nikome na ovim prostorima još nije uspjelo, a temeljeno je na našim originalnim otkrićima i inovacijama.

Hvala svima koji su uložili nevjerojatan trud, znanje, upornost i emocije u ovo veliko postignuće koje će tek u godinama pred nama pokazati da se trud isplatio na dobrobit pacijenata širom svijeta koji imaju poteškoće s koštanim nesrastanjem, potrebu za presađivanjem vlastite kosti ili izraženu bol u području slabinske kralježnice i noge, koja je nakon prehlade najčešći zdravstveni problem za koji nema trajnog rješenja - opisuje Vukičević.

Prvi put su rezultati istraživanja lijeka prikazani vodećim svjetskim znanstvenicima i kliničarima u području medicine koštanih bolesti na Sveučilištu Oxford u srpnju ove godine. Otkriće i pretklinički razvoj lijeka prezentirala je Lovorka Grgurević s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a Slobodan Vukičević je prikazao kliničke studije u tijeku kao i budućnost Osteogrowa u liječenju bolesnika s degenerativnim promjenama kralježnice.

Njihovo predavanje na Oxfordu pratili su, među ostalima, John Potts, član Američke akademije znanosti i umjetnosti (poznat po otkriću paratireoidnog hormona), Graham Russell, član engleske akademije znanosti i umjetnosti (otkrio bisfosfonate za liječenje osteoporoze), Roger Smith sa Sveučilišta Oxford, Stuart Ralson sa Sveučilišta u Edinburgu i mnogi drugi vrhunski znanstvenici.

Testiranja

 Presudna uloga za osmišljavanje lijeka pripada Lovorki Grgurević s Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Ona je vodila program primjene Osteogrowa u indikaciji spinalne fuzije, što će tek postati veliki hit kao trajno rješenje za bolesnike sa stražnjom slabinskom boli, tvrdi koordinator projekta, kojemu je Lovorka bila desna ruka za pronalazak rješenja, ali i sprječavala odustajanje od projekta.

Iznimno veliku ulogu imaju i Hermann Oppermann, renomirani znanstvenik u području regenerativne medicine, zatim Mihaela Perić s Medicinskog fakulteta u Zagrebu koja je provela sva toksikološka testiranja; Ruth Paul, regulatorna savjetnica za Englesku i Ameriku, Dragan Đurđević i Tomislav Vlahović, liječnici Klinike za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice; Ismet Gavrankapetanović i Mehmed Jamakosmanović, liječnici Klinike za ortopediju i traumatologiju Kliničkog Univerziteta u Sarajevu, Reingard Windhager i Catharina Chiari iz Opće sveučilišne bolnice u Beču, Snježana Martinović iz Smart Medicoa.

Inicijaciji studije u Beču uz kliničku ekipu Reinharda Windhagera, prisustvovao je bivši vicekancelar Austrije Erhard Busek, danas predsjednik uprave AKH Sveučilišne bolnice u Beču.

U nizu zahvala vrhunskim stručnjacima koji su odigrali važne uloge u svim fazama razvoja lijeka, Vukičević navodi i Vladimira Trkulju, farmakologa s Medicinskog fakulteta koji je dizajnirao kliničke pokuse u indikacijama, a koje je odobrila EU komisija i nadležne regulatorne agencije.

Značajnu ulogu imali su i Igor Erjavec koji je aktivno sudjelovao u svim pretkliničkim pokusima formulacije lijeka te Jelena Brkljačić i Martina Pauk koje su razvile esej za testiranje kvalitete proizvedenog proteina.

Spominje i Tatjanu Bordukalo Nikšić, Tamaru Božić, Đurđicu Car i Mirjanu Mariju Renić. Ključnu podršku u administraciji, ali i nizom financijskih ustupaka davao je Medicinski fakultet u Zagrebu.

ELIPSO

Izdvajamo